Dve žrtve zemljotresa u Kraljevu
Kraljevo – Kraljevačko područje najteže je pogođeno zemljotresom koji se dogodio u noći između 2. i 3. novembra. Zatutnjalo je oko dva časa posle ponoći, tresla se zemlja, ljuljale su se kuće i stambene zgrade. Zbunjeni, sanjivi i preplašeni građani pojurili su na ulicu i u parkove gde su proveli čitavu noć, jer su se potresi, istina slabijeg intenziteta, ređali jedan za drugim sve do jučerašnjih popodnevnih sati. Nažalost, bilo je i onih koji ruševine svojih domova, pad betona, greda i cigala nisu mogli da izbegnu pa je u svojoj kući u Grdici, u Ulici Dragoljuba Jovičića smrtno stradao bračni Natalija (67) i Siniša Tašić (67). Tokom te besane i traumatične noći lekarima hitne službe kraljevačke bolnice javilo se oko pedeset povređenih građana. Njih dvadeset je s težim povredama, od kojih je troje, uglavnom s povredama nogu, zadržano na bolničkom lečenju.
Posle prvog potresa na većem delu grada Kraljeva nestalo je električne energije i vode, u prekidu su i pojedine telefonske linije, ili je ta komunikacija otežana.
U prvim momentima mnogi Kraljevčani na ulicama su od straha drhtali, plakali, povraćali... Kad su oni najhrabriji ušli u svoje domove zaticali su razbijeno posuđe, TV i druge aparate na podu, prevrnute ormane, ispucale zidove, opao malter s plafona... Gradom su zavijale sirene vatrogasnih, ambulantnih, policijskih vozila, a brzo se pročulo da u prigradskom naselju Grdici ima i žrtava. Tamo smo, oko tri časa, zatekli spasilačke ekipe koje su pokušavale da uklone gomilu srušenog građevinskog materijala, odnosno čitavo potkrovlje kuće Natalije i Siniše Tašić. Nažalost, spasioci su samo mogli da konstatuju njihovu smrt, a njihov sin Ivica izbegao je nesreću, jer je spavao u manje oštećenom prizemlju.
– Pošto sam njihov prvi komšija čim sam istrčao iz svoje kuće čuo sam lomljavu u komšiluku. Znao sam da Natalija i Siniša spavaju na spratu, ispeo sam se uz oluk. Siniša me pozvao u pomoć, pokušao sam da ga uhvatim za rukav, ali se na moju ruku srušilo nekoliko blokova tako da nisam uspeo. Malo dalje ugledao sam na stolici Nataliju na koju je pala ogromna količina građevinskog materijala – priča nam Ivan Stojnić iz Grdice.
Posledice zemljotresa, odnosno šteta tek će se procenjivati, ali se već u svitanje moglo uočiti da na mnogim kućama u gradu i prigradskim naseljima nema odžaka, da su mnogi krovovi ostali bez crepa, da su brojne kuće prepukle... Tako je i u središtu potresa, u selu Vitanovcu, gde su, recimo, vlasnici kuća starije gradnje, poput Čvorovića, Tomovića, Radosavljevića, ostali bez krova nad glavom, jer popravke njihovih domova, koje su, kako kažu, godinama podizali, nisu moguće. U gradskim tržnim centrima, takoreći, svaki drugi izlog je razbijen a na trotoarima je mnogu šuta, betona i cigala jer su sa zgrada padale i čitave terase. Posebno su oštećene starije stambene zgrade. Teška oštećenja pretrpeo je i kompleks zgrada Medicinskog centra, a zgrada Zavoda za zaštitu zdravlja, građena 1949. godine, najverovatnije više neće biti za upotrebu jer je popravka neizvodljiva.
– Primamo samo hitne slučajeve, a otpuštamo pacijente kod kojih je lečenje moguće u kućnim uslovima. Neophodna nam je procena koje delove zgrade možemo koristiti, iz jednog dela evakuisali smo pacijente, za sada smo od deset operacionih sala uspeli da osposobimo dve, ali smo zgradu bolničke poliklinike morali da iselimo. Ipak, uspevamo da se organizujemo – kaže dr Dragan Arsić, direktor kraljevačkog medicinskog centra.
Na važnosti te organizacije u ovakvim situacijama, odnosno neophodnosti funkcionisanja sistema svih neophodnih službi insistirao je i Ivica Dačić, ministar unutrašnjih poslova, koji je još tokom noći stigao u Kraljevo i pred novinarima naglasio „da je u Kraljevo kao ispomoć već stiglo 40 specijalno obučenih pripadnika MUP-a za spasavanje iz ruševina”.
Ljubiša Simović, gradonačelnik Kraljeva, u saradnji sa nadležnim republičkim organima, obavestio je javnost da je u gradu proglašena vanredna situacija i da do daljnjeg neće raditi škole i vrtići.
U Kraljevo su juče stigli i Dragan Šutanovac, ministar odbrane, i Tomica Milosavljević, ministar zdravlja. Uz postepenu normalizaciju snabdevanja električnom energijom grada i okoline, stabilizuje se i isporuka vode, ali su građani upozoreni da voda dok se ne obave sve analize nije za piće. Stoga je ministar Šutanovac najavio da će Vojska Srbije, pored pomoći u raščišćavanju grada, sa 15 cisterni do gradskih četvrti dovoziti i pijaću vodu.
Mnogi su odmah krenuli da popravljaju svoje kuće tako da se u Kraljevu juče uveliko tražio građevinski materijal, naročito crep i staklo. Na stovarištima i u malobrojnim staklorezačkim radnjama nema ga dovoljno, ali je najavljeno da će se hitno nabaviti veća količina ove robe.
Miroljub Dugalić
---------------------------------------------
Bebe blagovremeno evakuisane
Usled zemljotresa u porodilištu kraljevačke bolnice najpre je došlo do poplave od naprsle vodovodne cevi, pa je dvadesetak beba s majkama evakuisano u bolnički hodnik. S njima je iz ugroženog odeljenja „iseljeno” i desetak trudnica. Samo koji trenutak kasnije baš na boksove za bebe pao je malter sa plafona.
Pored brižnih „babica” u hodniku-porodilištu zatičemo i dve porodilje Violetu Stojčić, iz Mataruške Banje, i Jovanu Paunović, iz okoline Kraljeva. Ni jedna ni druga nisu bile u stanju da nam kažu koliki su strah pretrpele brinući se za svoju tek rođenu decu.
Na sreću, od medicinskog osoblja smo doznali da su i trudnice koje čekaju na porođaj dobro, uprkos velikom uznemirenju i strahu.
M. D.
„Šetali” stanovi u „vojnim” soliterima
Najveće „šetanje” stanova tokom potresa u Kraljevu trpeli su stanari dva „vojna” solitera od po petnaest spratova i u četiri kule od po 14 spratova.
Nevolja stanara iz jedne kule bila je uvećana, jer su usled težeg oštećenja stepeništa na sedmom spratu ostali zarobljeni iznad te visine i tokom narednih, doduše, manjih potresa.
M. D.
----------------------------------------------
„Ruševinski” timovi prvi put u akciji
Oko sat i po vremena posle jučerašnjeg zemljotresa u Kraljevo su stigli „ruševinski” timovi, specijalizovane ekipe za spasavanje iz ruševina Sektora za vanredne situacije MUP-a Srbije. Neposredno je bilo angažovano 40 pripadnika ovih nedavno formiranih timova, a reagovali su timovi iz Niša, Beograda i Kragujevca, kaže za „Politiku” Branko Jovanović, načelnik Uprave za upravljanje rizikom Sektora za vanredne situacije.
– Pripadnici tih timova su vrlo profesionalno i u rekordnom vremenu uradili posao. Veoma brzo su bili na terenu, spremni da intervenišu. Nažalost, prilika da se ovi novoformirani timovi okušaju u realnim uslovima je bila tužna, budući da su izvukli dvoje poginulih iz ruševina. Srećna okolnost, s druge strane, bila je ta da nije bilo više zatrpanih građana u ruševinama – kaže Jovanović.
On dodaje da je angažovano i celo odeljenje Sektora za vanredne situacije u Kraljevu, kao i da im pomoć pružaju kolege iz Beograda.
– Štab za vanredne situacije grada Kraljeva je preuzeo sve aktivnosti, mi im pružamo stručnu pomoć, praktično logistiku, savetima i operativnim delovanjem na sednicima štabova, usmeravamo njihovu aktivnost, tako da radimo zajednički. Sve vreme sarađujem sa gradonačelnikom i načelnikom upravnog okruga – ističe Jovanović.
On dodaje da redosled poteza podrazumeva da na teren izlazi stručna građevinska komisija koja popisuje i procenjuje štetu, utvrđuje šta je potrebno kom građaninu kako bi se njegov dom sanirao, da li su stambeni objekti koji su oštećeni za upotrebu ili ne...
– Sektor za vanredne situacije je u pripravnosti, ali biće sprovođene i operativne aktivnosti ako grad zatraži našu pomoć – kaže Jovanović.
J. Čalija
----------------------------------------------
Vlada pomaže Kraljevu
Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić najavio je da će Vlada Srbije pomoći na svaki način Kraljevu, koje je pretprelo znatnu štetu u zemljotresu.
Precizirajući da grdaski štab u Kraljevu upravlja situcijom, Dačić je novinarima u Palati Srbija rekao da nije progalešno vanredno stanje i najavio da će premijer Mirko Cvetković posetiti Kraljevo.
----------------------------------------------
Srbija će još da se trese
U Seizmološkom zavodu Srbije juče su nam saopštene jedna loša i jedna dobra vest. Loša glasi da će u narednom periodu uslediti serija zemljotresa, a dobra da će oni biti mnogo slabiji od ovog kraljevačkog.
Zamenik direktora Seizmološkog zavoda, Branko Dragičević, rekao je juče za „Politiku” da će u narednih mesec, dva biti i do 100 potresa tla.
– Međutim, glavni udar je prošao 3. novembra u 1.56 časova. Tada je Seizmološka stanica registrovala zemljotres jačine 5,4 stepena Rihterove skale u regionu Kraljeva. Prema Merkalijevoj skali intenzitet potresa iznosi sedam stepeni – kazao je Dragičević i dodao da je posle ovog udara zemlja do 13 časova podrhtavala više od 70 puta, ali da ti potresi nisu bili veći od 3,2 jedinice po Rihterovoj skali.
Bez obzira na činjenicu da će seizmičke aktivnosti potrajati Dragičević uverava da se u Srbiji ne mogu očekivati katastrofalni zemljotresi kao oni u centralnom Mediteranu. Razarajućih potresa nema zahvaljujući činjenici da se nalazimo na kraju Evroazijske tektonske ploče.
Zemljotres snage 5,3 stepena Rihterove skale pogodio je pretprošlog jutra, dva sata posle kraljevačkog, i evropski deo Turske. Ipak, naš sagovornik smatra da direktna veza između ova dva potresa ne postoji.
– Možemo praviti paralelu ako se zemljotres dogodi, na primer, u Bugarskoj pa u Srbiji ili kada govorimo o prostoru Mediterana. Ali u ovom slučaju teško da veza postoji – kazao je Dragičević.
Slavica Radovanović, direktorka Seizmološkog zavoda kaže da je izvesno da će šteta nastala na području Kraljeva biti velika ali juče nisu bili dostupni precizni podaci. Zna se da u ruralnim sredinama Srbije oko 19 odsto objekata nije napravljeno tako da bude otporno na zemljotrese, a čak 10 odsto neće izdržati seizmičke aktivnosti između sedam i osam stepeni Merkalijeve skale.
V. Dugalić
Zašto je informacija iz SAD bila brža
Na zamerke da su podaci o zemljotresu u Kraljevu bili dostupni na sajtovima Američke seizmološke službe i Evromediteranskog seizmološkog centra, pre nego na internet adresi Seizmološkog zavoda Srbije, Branko Dragičević odgovara:
– Zemljotres se dogodio u 1.56 časova, a mi smo sedam minuta kasnije mejlom obavestili Sektor za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova, druga ministarstva i medijske kuće koje se nalaze na našoj mejl listi. Ogromna poseta sajtu otežala je pristup, što se dešava i američkim seizmološkim stanicama kada se zemljotres dogodi na njihovom području – rekao je Dragičević.
Inače, Seizmološki zavod Srbije dežuran je 24 sata tokom cele godine. Pored onog u Rumuniji jedini je zavod ovog tipa otvoren 24 sata.
----------------------------------------------
Popucale bogomolje oko Čačka
Čačak – Zemljotres je u nedoba digao na noge mnoge žitelje čačanskog kraja i s jutra su krenuli da proveravaju da li je sve na svome mestu. Na ovom području, srećom, niko nije povređen i to je u prvi čas najvažnije.
– U toku dana dobijali smo sporadične prijave iz pograničnih sela prema Kraljevu o oštećenim građevinama, ali reč je o malom broju – kaže Bojana Ikodinović, šef Odseka za upravljanje rizicima u vanrednim situacijama u Čačku.
Život je, međutim, znatno poremećen u pomoravskim selima nizvodno od grada pa su u Slatini, recimo, zatvorene tri učionice OŠ „Branislav Petrović”.
– Popucale su tavanice, malter je pao na klupe i to više nije prostor za decu. Za ta tri odeljenja nastava je održana u drugim prostorijama, a još teže je u našem isturenom odeljenju u Kačulicama, gde imamo 20 učenika. Tu školu morali smo da zatvorimo, jer je zgrada neupotrebljiva – kaže Lazar Čikiriz, direktor slatinske škole.
U susednim Goričanima pospadao je crep i razbijen je veliki prozor na prodavnici Milorada Andrića. Ogromno staklo bilo je osigurano lepljivom trakom da se ne bi rasulo kad starim drumom Čačak–Kraljevo prolaze teški kamioni, ali i ta tehnika bila je nedovoljna protiv noćne tutnjave iz podzemlja.
U dubini sela je Crkva svetog cara Konstantina i carice Jelene, sazidana 1939. i obnovljena pre pet godina. Prošle noći je, međutim, pretrpela ogromnu štetu, a prota Milan Mionić zamišljeno gleda pukotine na bogomolji.
– Južni zid je pukao, kupola se odvojila, zvonara je sasvim rastresena, malter u unutrašnjosti je opao. Probudila me je strašna tutnjava i više nisam mogao da zaspim – kaže sveštenik za „Politiku”.
Potpuno rastresena je i seoska crkva u Bresnici, posvećena Presvetoj Bogorodici. Aleksandar Ilić, iz mesne kancelarije u ovom selu na sredokraći Čačka i Kragujevca, kaže da taj hram nije više za službu.
Zemljotres je izbudio i stanovnike podjeličkih sela koji su taman zaboravili prethodni potres, od 15. februara 2008. godine, kome je epicentar bio baš u podzemlju Jelice. Na obroncima, u selu Petnici, ovaj novi je u sredu jutro oborio tavanicu u spavaćoj sobi zemljoradnika Miloja Belopavlovića (77), gde on obično konači. Samo je u utorak uveče, iz ko zna kojih razloga, odlučio da prespava u letnjoj kuhinji.
G. Otašević
----------------------------------------------
Antić: U Beogradu nema oštećenja objekata
Predsednik Skupštine grada Beograda Aleksandar Antić rekao je jutros da zemljotres koji se osetio i u prestonici, nije izazvao oštećenja objekata, osim da je nestalo struje u pojedinim delovima grada.
Nadležne službe otklonile su brzo kvar, rekao je Antić RTS i dodao da su sve gradske službe u stanju pripravnosti.
----------------------------------------------
Pomoć zatražilo oko 50 Kraljevčana, oštećena i bolnica
U kraljevačkom Kliničkom centru pomoć je rano jutros posle zemljotresa, koji je pogodio šire područje tog grada, zatražilo oko 50 građana Kraljeva, uglavnom lakše povređenih.
Zgrada Kliničkog centra takođe je oštećena u zemljotresu, a najveća oštećenja su u hirurškom bloku i poliklinici. Nijedan pacijent nije povređen.
Klinički centar je obišao ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić, koji je odmah posle zemljotresa stigao u Kraljevo, sa saradnicima i pripadnicima specijalne jedinice za raščišćavanje ruševina.
----------------------------------------------
I Kragujevčani osetili ljuljanje tla
Kragujevčani su noćas, nešto pre dva sata, osetili zemljotres koji ih je probudio i uznemirio, kako one koji su na višim, tako i one koji stanuju na nižim spratovima zgrada.
Gotovo pola minuta trajao je potres i građani su osećali ljuljanje zgrada, a oni čija su vrata u kombinaciji sa staklom čuli su zvuk lupanja i udaranja.
Dežurni u policiji i u Vatrogasnoj službi Tanjugu su rekli da do pet časova izjutra nije bilo poziva građana da bi prijavili štetu od zemljotresa.
----------------------------------------------
Potres i u evropskom delu Turske
Manje od dva sata posle jakog potresa u okolini Kraljeva zemljotres slične snage pogodio je evropski deo Turske
Potres snage 5,1 stepen pogodio je oblast između Dardanela i grčke granice.
Zemljotres se osetio na 50 kilometara od granice Turske i Grčke, blizu Jedrena, javila je Geološka služba Sjedinjenih Američkih Država, preneo je B92.
----------------------------------------------
Obnova će trajati i u narednih deset godina
VALjEVO – Poslednji jači zemljotres, koji je Srbiju pogodio pre sinoćnjeg u Kraljevu i okolini, bio je „mionički zemljotres” 30. septembra 1998. godine, a obnova štete u Kolubarskom okrugu ni danas nije završena.
Tada su aparati Seizmološkog zavoda Srbije registrovali podrhtavanje tla jačine 5,4 Rihterove, odnosno osam stepeni Merkalijeve skale, dok je među stotinama potresa do kojih je došlo tokom ovih deset godina najjači udar bio 30. apila 1999, kada je zabeležen zemljotres jačine oko 5,7 Rihterove skale.
Epicentar „mioničkog zemljotresa” 1998. bio je u nekoliko sela te i ljiške opštine, planinskim vencem od Suvobora do Maljena.
Tada je samo na području mioničke opštine, prema podacima raznih komisija koje su nekoliko puta „inventarisale stanje”, oštećeno oko 12.000 objekata u 6.500 domaćinstava.
Obnova tih objekata još nije završena. Štaviše, prema podacima Direkcije za obnovu Kolubarskog okruga pogođenog zemljotresom, urađeno je nešto više od polovine posla, a prema novcu koji se izdvaja poslednjih godina obnova će biti gotova ni za 10 godina.
Prema saznanjima agencije Beta, najviše novca za sanaciju šteta od zemljotresa u Kolubarskom kraju izdvojeno je, ali i zloupotrebljeno, do 2000. godine, a od 2002. svake godine drastično su smanjivana sredstva za te namene.
Najviše novca bilo je do petooktobarskih promena 2000. s obzirom na to da je za vreme vlasti SPS-a, zahvaljujući poslanicima Srpskog pokreta obnove (SPO) u Narodnoj skupštini Srbije, usvojen zakon o izdvajanju 0,05 odsto sredstava na sve finansijske transakcije preko tadašnjeg SDK, kasnije ZOP-a i SPP-a.
Niko nikada, međutim, čak ni u istrazi koju je valjevska policija ambiciozno vodila o počiniocima eventualnih zloupotreba, nije utvrdio koliko je novca u budžet Srbije ubrano na taj način. Operisalo se samo podatkom koliko je sredstava stizalo na račun za obnovu Kolubarskog okruga u Ministarstvu finansija Srbije.
Otuda i osnovanost pretpostavki da je tih 0,05 odsto ubiranih na ime solidarnosti sa postradalima u valjevskom kraju bila zgodna mogućnost za krpljenje budžetskih rupa, do plata za vojsku i policiju, zdravstvo, prosvetu i pravosuđe.
Od 2002. godine, upravo zbog ranijih zloupotreba i bunta vojvođanskih privrednika, sredstva za Kolubarski okrug drastično su smanjena, a od 2004. sa vladom Vojislava Koštunice i ministrom za kapitalne investicije Velimirom Ilićem vođena je grčevita borba da se ne ukine Okružna direkcija.
Ilić je umesto o manjku novca izdvojenom za izgradnju i sanaciju objekata oštećenih u zemljotresu 1998. stalno govorio o tromosti i neradu ljudi u Okružnoj direkciji zalažući se da Ministarstvo za kapitalne investicije samo vodi te poslove.
Ruku na srce, veliki deo krivice snosi i lokalna vlast SPS-a u šest opština Kolubarskog okruga do 2000, koja je, uz objekte oštećene zemljotresom, veliki deo novca svesno prelila na izgradnju nedostajuće infrastrukture među kojima se našao i otvoreni olimpijski bazen u Osečini.
Za sanaciju posledica „mioničkog zemljotresa” Vlada Srbije je u 2010. odobrila 178 miliona dinara.
U Direkciji za obnovu Kolubarskog okruga kazu da je to „za trećinu manje sredstava od tražene sume” uz ocenu da to „otežava sanaciju pričinjenih šteta”.
U svim opštinama, osim Valjeva i Mionice, dugo su čekane nove rang liste na kojima prioritet za izgradnju i sanaciju kuća imaju „socijalno ugrožena i višečlana domaćinstva”.
Za staračka domaćinstva planirana je izgradnja stanova, a za starije porodice koje ne žele da napuste svoj dom biće obezbeđeni kontejneri.
Nekadašnji republički poslanik Srpskog pokreta obnove (SPO), Blagica Kostić iz okoline Mionice, još nije dobila odgovor na poslaničko pitanje postavljeno u sazivu Skupštine Srbije 2004-2008, gde je potrošeno pola milijarde dinara namenjeno obnovi Kolubarskog okruga pogođenog zemljotresom 1998. godine.