Bez straha od poziva
Сабирно продајни центар у Земуну (Фото Д. Јевремовић)
Vojska Srbije zbog ograničenih finansijskih sredstava zove sve manje rezervista na vojne vežbe i druge aktivnosti. Tokom prvih sedam meseci ove godine pozvano je 414 rezervista, ali isključivo zbog razduživanja opreme i ukidanja ratnog rasporeda.
Tokom devedesetih godina prošlog veka, posebno u vreme ratnih sukoba, dolazak vojnog pozivara često je predstavljao dramatičan trenutak za desetine hiljada vojnih obveznika i njihove porodice. Jedni su se odazivali, drugi su izbegavali uručenje poziva, a ima onih koji i danas eskiviraju poziv za razduženje stare uniforme koju su zadužili još u vreme JNA.
– Od ukupnog broja pozvanih rezervista tokom ove godine odazvalo se oko 80 odsto. Iako je pozvano relativno malo pripadnika rezervnog sastava, visok procenat odziva ipak govori da se vraća poverenje u vojsku. Izvestan broj rezervista, iz meni neshvatljivih razloga, izbegava prijem poziva radi razduženja uniforme i opreme – kaže general-major Pavle Galić, načelnik Uprave za organizaciju Sektora za ljudske resurse Ministarstva odbrane.
U "trećepozivcima" do 60. godine
On podseća da se vojna obaveza sastoji od regrutne obaveze, obaveze služenja vojnog roka i obaveza lica u rezervnom sastavu kojoj podležu svi državljani sposobni za vojnu službu. Rezervni sastav čine vojni obveznici koji su odslužili vojni rok, regulisali obavezu služenja vojnog roka na drugi način i žene – vojni obveznici. Obaveza služenja u rezervnom sastavu za muškarce traje do 60, a za žene do 55. godine života.
– U sistemu odbrane, u vreme kada je mirnodopsko brojno stanje vojske bilo oko 45.000 ljudi, ratna popuna je bila 163.000 mesta. Tim planom predviđeno je oko 111.000 formacijskih mesta za rezervni sastav, od čega u samoj vojsci oko 95.000. Imajući u vidu projektovanu organizaciju za kraj sledeće godine, ratna vojska biće tri puta veća od mirnodopske i brojaće oko 70.000 pripadnika – objašnjava general Galić.
Po njegovim rečima, starosna struktura rezervnog sastava na koji se računa je povoljna i omogućava kvalitetnu popunu formacijskih mesta po specijalnostima. Oko 70 odsto rezervista ima do 35 godina života, oko 21 odsto je u dobi između 36. i 45. godine, a devet odsto je prešlo 45. godinu. Ministarstvo odbrane raspolaže evidencijom u kojoj je upisano oko 1,8 miliona vojnih obveznika koji su minulih decenija odslužili vojni rok.
Najveća mobilizacija u novijoj istoriji Srbije obavljena je 1999. godine, kada je pod oružjem bilo oko 155.000 rezervista. Po rečima generala Galića, iskustva u vezi sa angažovanjem rezervnog sastava govore da je popuna ratnih jedinica i drugih struktura odbrane bila potpuna i kvalitetna i da je sistem pozivanja funkcionisao, ali i je bilo i onih koji su izbegavali poziv, kao i problema s netačnim adresama vojnih obveznika.
Aktivna i pasivna rezerva
U sistemu odbrane, po aktuelnim planovima, rezervnim vojnim starešinama (oficirima i podoficirima) popunjeno je oko 25.000 formacijskih mesta. Rezervni oficiri tokom služenja vojnog roka završavaju Školu rezervnih oficira koja je pri Vojnoj akademiji. Nakon unapređenja u čin rezervnog oficira oni se stavljaju na ratni raspored u jedinice vojske, a kasnije se njihovo usavršavanje obavlja kroz različite vidove kurseva. Težište u obuci ovog rezervnog sastava koja takođe zavisi od finansijskih sredstava je na obuci specijalnosti od posebnog značaja za borbenu gotovost i funkcionisanje ratnih komandi.
Strateškim dokumentima predviđena je profesionalizacija Vojske Srbije do 2010. godine. Ako se planirano sprovede, služenje vojnog roka biće ukinuto, ali će i dalje postojati rezervni sastav. Države koje imaju profesionalnu vojsku uglavnom imaju aktivnu rezervu koju čine dobrovoljci kojima se vreme provedeno na vežbama ili zadacima plaća i pasivnu rezervu koja se mobiliše samo u slučaju rata.
– Rezervni sastav, po mom mišljenju, treba da bude regionalno regrutovan i baziran, uz negovanje srpske tradicije građanin – vojnik. Ako želimo da se za služenje u aktivnoj rezervi prijave kvalitetni kadrovi, država će morati da taj angažman adekvatno stimuliše i ponudi određene beneficije – kaže general Galić.
-----------------------------------------------------------
Uskoro novi činovi
Sprovođenje reformskih procesa u Vojsci Srbije, uz niz strukturnih promena, podrazumeva i uvođenje novih činova i ukidanje postojećih, rečeno je juče Tanjugu u Ministarstvu odbrane.
Prema izmenama i dopunama Zakona o Vojsci, o kojima treba da se izjasni Skupština Srbije, planira se uvođenje čina brigadni general, koji je viši od čina pukovnik, a niži od zvanja general-major i ukidanje mogućnosti za dobijanje čina general armije.
Ukoliko parlament usvoji predložena zakonska rešenja, više neće postojati čin kapetan prve klase, a oficiri koji su ga imali biće unapređeni u čin majora, ali će ga nositi duže onoliko koliko su ga prevremeno dobili.
Predložene promene su u skladu sa odgovarajućim standardima, kako NATO, tako i većine vojski u evropskim i svetskim okvirima, ali i u skladu sa Nacrtom strategijskog pregleda odbrane.