Romi ne kontrolišu novac iz Brisela

06. 11. 2010. 22:00

Новац стиже, али не знају коме

U strategiju Saveta Evrope za poboljšanje položaja oko 11 miliona Roma, koliko se procenjuje da ih živi na Starom kontinentu uključena su čak tri različita fonda – za socijalnu politiku, regionalni razvoj i poljoprivreda. Samo u izvoru finansiranja koji se tiče socijale od 2007. do 2013. u stambene i obrazovne projekte namenjene ovoj etničkoj grupi trebalo bi da bude uloženo više od 13 milijardi evra.

Kako navode predstavnici Saveta Evrope, problem nije u novcu već u tome što lokalne organizacije po državama nude zabrinjavajuće mali broj konkretnih projekata za koje bi pare bile isplaćene. Upravo na ovu nevolju ukazao je i evropski poverenik za rad i socijalna pitanja Laslo Andor na konferenciji o položaju Roma koja je nedavno održana u Bukureštu.

– Sredstva koja je za pomoć ovoj manjini moguće dobiti iz fondova Evropske unije u Srbiji najčešće prolaze kroz ruke nevladinih organizacija u kojima uopšte ne sede romski članovi, tvrdi Vitomir Mihajlović. On kaže da srpski državni organi predstavljaju sponu između romskih korisnika ove pomoći i izvora novca koji se nalaze u EU.

– Prema propisima EU da biste za neki projekat dobili donaciju, vaša organizacija koja potražuje određenu sumu za neki projekat dužna je da u njegovoj realizaciji učestvuje sa najmanje deset odsto konačne cifre koja biva uložena. Pošto finansijska podrška iz Evrope uopšte nije zanemarljiva, najmanja cifra koja se ulaže po jednom paketu pomoći iznosi oko 200.000 evra. To znači da srpska organizacija kako bi dobila tu sumu mora da izdvoji čak 20.000 evra, a retka su udruženja koja imaju toliki novac. U onima koja ga imaju često nema nijednog jedinog Roma, a niko ne zna kome i kako oni krajnjim korisnicima prosleđuju sredstva za projekte – potkrepljuje svoju tvrdnju Mihajlović.

On kaže da situacija nije ništa bolja ni u susednim zemljama i da je Srbija čak u boljem položaju u odnosu na neke države u komšiluku. Prema podacima koji su nedavno obelodanjeni, Rumunija je bez obzira na to što romska populacija u ovoj zemlji uopšte nije zanemarljiva po brojnosti, iskoristila svega jedan odsto raspoloživih sredstava, dok je Bugarska malo bolja sa oko pet odsto podignutog novca koji je opredelila EU.

Brisel je do 2007. godine Srbiji daoviše od 50miliona evra za projekte koji se tiču romske populacije. Pre toga EU je pomagala Rome kroz humanitarnu pomoć za obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i stanovanje.

Još 3,8 miliona evra biće izdvojeno za predškolski program namenjen romskoj deci, koji bi trebalo da doprinese smanjenju odsustva sa nastave i napuštanja školovanja, a predviđena je i obuka 178 novih pedagoških asistenata, najavio je nedavno šef Delegacije Evropske unije u Beogradu Vensan Dežer.
Šef Misije OEBS-a u Srbiji Dimitrios Kipreos rekao je da je u poslednje četiri godine ta organizacija izdvojila dva miliona evra za uvođenje pedagoških i zdravstvenih medijatora u okviru pomenutog projekta.

N. B.

--------------------------------------------------------

Pro­blem emi­sa­ra u Stra­zbu­ru

Pri Sa­ve­tu Evro­pe u Stra­zbu­ru za­se­da po­se­ban me­đu­na­rod­ni Fo­rum rom­skih za­jed­ni­ca u ko­ji sve čla­ni­ce SE ša­lju od­re­đen broj de­le­ga­ta, u za­vi­sno­sti od to­ga ko­li­ko pri­pad­ni­ka ove na­ci­o­nal­ne ma­nji­ne ži­vi na nji­ho­voj te­ri­to­ri­ji. Iz na­še ze­mlje pre tri go­di­ne u ovo te­lo učla­nje­no je 11 emi­sa­ra iz Sr­bi­je, ali Vi­to­mir Mi­haj­lo­vić ospo­ra­va na­čin na ko­ji su oni iza­bra­ni.

– Po­je­di­ni pred­stav­ni­ci rom­ske ma­nji­ne u Sr­bi­ji sa­mo­i­ni­ci­ja­tiv­no su se kan­di­do­va­li i oti­šli u Stra­zbur bez kon­sul­ta­ci­ja sa na­ma. Ne bih da ime­nu­jem te lju­de od ko­jih je je­dan čak i svo­ju že­nu uvr­stio u de­le­ga­ci­ju kao svog za­me­ni­ka, ali tvr­dim da oni ni­su le­gi­tim­ni iza­sla­ni­ci i zbog to­ga pro­ble­ma sam, iz­me­đu osta­log, sa pot­pred­sed­ni­kom vla­de Bo­ži­da­rom Đe­li­ćem pro­šlog me­se­ca po­se­tio Stra­zbur – po­ru­ču­je Mi­haj­lo­vić.