EU: Srbija politički napredovala, ali pravosuđe problem

08. 11. 2010. 17:00

BRISEL – Proces proširivanja Evropske unije je dobio novi zamah, a na Zapadnom Balkanu je pomirenje napredovalo, u pripremi je dijalog Srbije i Kosova, dok zemlje regiona preuzimaju veću odgovornost za regionalnu saradnju, navodi se u Strategiji proširivanja koju će sutra objaviti Evropska komisija.

Ovaj dokument će biti objavljen zajedno s godišnjim izveštajima o napretku država Zapadnog Balkana u pridruživanju EU, u kojima se ocenjuje da je Srbija napredovala u političkoj demokratizaciji, ima stabilnu vlast, a postoji i široka podudarnost u opredeljenju političkih stranaka i vlasti i opozicije oko strategijskog cilja ulaska u članstvo EU.

Ali "prvi od svih uslova" za dalji obostrano željeni brži napredak Srbije ka članstvu EU, ostaje dostizanje pune saradnje s Haškim sudom, odnosno dokazi da vlasti u Beogradu čine sve da se konačno pred tim tribunalom nađu preostala dvojica optuženika, kako su to narocito želeli da podvuku evropski diplomatski zvaničnici u Briselu.

Glavnina ovog izveštaja, koji će sutra usvojiti i kolegijum svih komesara Evopske komisije, data je na uvid agenciji Beta s objašnjenjem da su još mogući neki dodaci oko viđenja problema nasilja ekstremističkih grupa prema homoseksualcima, Romima i drugim manjinskim grupama.

Valjana dopuna, dovršetak Reforme pravosuđa je u izveštaju Evropske komisije označen kao neodložni zadatak jer je to bitna stavka uslova političke demokratije, ispunjavanja merila iz Kopenhagena, a povezano je neposredno i s daljim nužnim uspesima u bitki protiv organizovanog kriminala, korupcije, sukoba interesa.

Evropska komisija je uputila više misija u Beograd, u nastojanju da se zajedno sa srpskim vlastima nađe najbolje rešenje za pospešenje reforme pravosuđa.

Ipak, navodi se u izveštaju, manjkavosti i nemanje uvida u postupak izbora sudija i tužilaca "dovodi u pitanje nezavisnost pravosuđa i može dovesti do političkog upliva" na srpsko sudstvo.

Velike zamerke, isto kao kad su u pitanju ostale zemlje Zapadnog Balkana, upućene su i na račun "opšteproširene korupcije".

Podvlači se i očekivanje da srpski parlament usvoji zakon o finansiranju političkih stranaka.

Evropska komisija ima pohvalne reči za podsticanje plodotvornije saradnje Srbije sa susedima, posebno s Hrvatskom i najnovijim potezima u unapređivanju veza s Bosnom i Hercegovinom.

Veliki značaj se u izveštaju pridaje odluci vlasti u Beogradu da zajedno s EU, kroz rezoluciju UN, pokrenu dijalog s Prištinom, što se vidi kao zalog jačanja stabilnosti regiona, boljeg života ljudi i puta u Evropu.

Sve mere koje su srpske vlasti preduzele za ispunjavanje uslova za ukidanje "šengenskih viza" EU su istaknute kao uzorne, uključujući nadzor granica i pouzdanost dokumenata, ali je upozoreno i na pojavu "lažnih azilanata".

"Vidan napredak je ostvaren u bitki protiv organizovanog kriminala, a saradnja ključnih službi u Srbiji, regionu i međunarodnoj ravni je donela dobre rezultate u istragama na visokom nivou i hapšenja mnogih optuženih", navodi se u izveštaju Evropske komisije.

U izveštaju se navodi da je zaplena imovine stečene organizovanim kriminalom počela revnosnije da se primenjuje, ali da se moraju dalje ojačati kapaciteti službi za sprovođenje zakona, s ciljem da koriste savremene, posebno finansijske istražne tehnike.

Komisija navodi da je Srbija nastavila jačanje kapaciteta policije, uz poboljšanja u specijalnim službama kriminalističke policije, kao i da je pospešena saradnja različitih policijskih struktura, ali i regionalna i međunarodna policijska saradnja.

"Srbija je ostvarila izvestan napredak u bitki protiv terorizma, pošto je usvojen zakon o vojnoj bezbednosti i vojnim obaveštajnim službama", navodi se u izveštaju i dodaje da je "nužno, ipak, da se poboljša politika sprečavanja (terorizma) - baza podataka osumnjičenih za terorizam još nije uspostavljena".

Slab je pomak, smatra izvršno telo EU, i u zaštiti ličnih podataka u Srbiji.

Od Srbije se traži i "predusretljiviji stav" prema učešću Kosova u regionalnoj saradnji i trgovini, uz priznavanje zasad spornog carinskog pečata Kosova i dalje unapređenje saradnje s Euleksom, posebno oko sređivanja prilika na severu Kosova.

Komisija u Briselu je dala i veoma temeljitu analizu srpske privrede, uz konstataciju da je došlo do izvesnog rasta bruto domaćeg prozvoda, ali i nedovoljnog napretka u strukturalnim reformama, privlačenju stranog kapitala, uz očekivanje i nekih najnovijih nagodbi vlade u Beogradu i Međunarodnog monetarnog fonda.