" Leks specijalis" za zadrugare
Проф. др Миладин Шеварлић
Predsednik Društva agrarnih ekonomista Srbije prof. dr Miladin Ševarlić pokrenuo je inicijativu za donošenje lex specialis na osnovu kojeg bi se celokupna nepokretna imovinu u zadrugama, evidentirana kao društvena, prevela u zadružnu svojinu.
– To bi bilo pravedno, ekonomski racionalno, administrativno najjednostavnije i politički najprihvatljivije rešenje višedecenijskih problema koji su nastali po osnovu pretapanja zadružne u društvenu svojinu na osnovu brojnih integracionih procesa u minulim decenijama – smatra inicijator.
– Imovina zadrugara, koja je specifičan vid kolektivne privatne svojine, u vreme socijalizma otimana je od njenih izvornih vlasnika na osnovu političke zabrane uknjižavanja zadružne svojine – čak i pravno nedopustivog isknjižavanja, već uknjižene, kao i njenog ponovnog prevođenja u društvenu svojinu.
Stoga bi se donošenjem specijalnog Zakona o zadrugarstvu izbegli dugotrajni, skupi i necelishodni sudski postupci, a istovremeno bi aktuelna vlast ispunila delić socijalne pravde zadružnom sektoru privrede – smatra dr Ševarlić.
U protivnom, imovina u zadrugama biće potpuno uništena u započetim stečajnim postupcima, u kojima imovinu zadrugara rasprodaju zaposleni u zadrugama i zadružnim savezima.
Da bojazan od uništavanja zadružne svojine nije bez osnova, potvrđuje podatak da je ukupan neto gubitak u svim zadrugama Srbije lane veći za 2,2 puta nego u 2004. godini. To znači da je u samo jednoj godini takvog poslovanja praktično "pojedeno" 11,7 od 23,4 milijarde dinara ukupne vrednosti zadružnog kapitala.
Prva verzija nacrta Zakona o zadrugama koju je sačinilo Ministarstvo privrede, u saradnji sa predstavnicima drugih ministarstava u čijem resoru su različite vrste zadruga (poljoprivredne, ribarske, potrošačke, stambene, zanatske, štedno-kreditne, uslužne, zdravstvene, studentske, omladinske i učeničke ...), negativno je ocenjena. Pre svega, zbog predloga da "nepokretna imovina u društvenoj svojini, na kojoj pravo korišćenja ima zadruga, odnosno zadružni savez, postaje sredstvo u državnoj svojini".
U vreme kad se "na sva usta" govori o Zakonu o restituciji otete imovine, zadrugari su taj predlog ocenili kao novi pokušaj i ranije sprovođenih "nacionalizacija zadružne svojine".
Podržavljenje "na odloženo"
Ministarstvo privrede je pripremilo i drugu – poboljšanu verziju Nacrta zakona o zadrugama koja je početkom ovog meseca razmatrana i na okruglom stolu Zadružnog saveza Srbije.
U toj verziji Nacrta zakona omogućava se da zadruge i zadružni savezi, u roku od šest meseci, ukoliko poseduju dokaze da su nepokretnu imovinu koju koriste stekli "radom i poslovanjem, ili na drugi način (poklon, legat, zadužbina, donacija, pravosnažna odluka državnog ili drugog organa i dr.)" mogu da prevedu iz društvene i upišu u zemljišne i druge javne knjige kao zadružnu imovinu.
Istom odredbom omogućava se zadrugama i zadružnim savezima da, i bez postupka dokazivanja, "izvrše evidentiranje pokretne imovine kao zadružne svojine" – budući da je ona zastarela i da za njeno preuzimanje nema zainteresovanih.
Međutim, po isteku propisanog polugodišnjeg roka, Nacrtom zakona je predviđeno da se nepokretna imovina zadruga i zadružnih saveza, evidentirana kao društvena, za koju ne bude pokrenut postupak dokazivanja zadružnog vlasništva ili je taj postupak negativno okončan, prevede u državnu svojinu, s tim da je zadruge i zadružni savezi mogu uzeti pod zakup.
– Budući da bi to bilo očigledno "podržavljenje" de facto zadružne, a de jure – društvene svojine, postavlja se pitanje po kom osnovu se samo u zadružnom sektoru privrede društvena svojina prevodi u državnu, dok se u svim drugim sektorima privrede imovina evidentirana kao društvena svojina privatizuje na aukcijama ili tenderima – ukazuje dr Ševarlić.
--------------------------------------------------------------------------
Srbija među 12 osnivača
Srbija je jedan od 12 osnivača Međunarodnog zadružnog saveza u Londonu 1895. godine, kad je osnovana i prva zemljoradnička zadruga u selu Vranovo kraj Smedereva.
Ove godine je i 160 godina od osnivanja kreditne zemljoradničke zadruge u Bačkom Petrovcu (1846) – prve zadruge na današnjoj teritoriji Republike Srbije, i treće zadružne organizacije u svetu.