A za vikend - saksofon
Учење у Студентском парку у Београду (Фото Танјуг)
Srednjoškolcu Lazaru K. raspored časova ne završava se ni kada se iz škole vrati kući. Posle onih provedenih u učionici slede časovi engleskog, pa onda i francuskog jezika. Posle toga ima dva sata za odmor, pa još dva za domaći zadatak i učenje. A svake druge večeri ovaj šesnaestogodišnjak ide na plivanje. Jedva čeka vikend i časove saksofona.
Njegov vršnjak, Pavle D., živi potpuno drugačiju svakodnevicu: dolazi iz škole i pre nego što skine ranac s leđa i baci ga na pod uključuje televizor i kompjuter. Umrežio se preko Interneta s drugarima. Po nekoliko sati svakog dana igra „kaunter”. A u pauzi između dve „pucačine” uradi domaći. Vikendom najviše voli da spava do dva ili tri sata po podne.
Ova dvojica šesnaestogodišnjaka žive suprotnosti između potpuno organizovanog slobodnog vremena i dana ispunjenog dokolicom. Svakodnevicu sličnu prvom srednjoškolcu ima oko 30 odsto mladih u Srbiji, a na drugog liči oko 70 odsto mladih, objašnjava Miroslava Pavlović, predsednik Upravnog odbora „Pokretača”, udruženja koje je nedavno pokrenulo projekat „Putevima inspiracije – slobodno vreme i kako ga iskoristiti”. Projekat finansira Sekretarijat za sport i omladinu Beograda i ima za cilj da se slobodno vreme učenika osnovnih i srednjih škola na teritoriji Beograda iskoristi kreativno i edukativno.
– Preterana dokolica nije dobra jer stvara nervozu kod mladih, a njima, naročito dečacima, treba „izduvni ventil” odnosno da kreativno usmere energiju. To sada nije tako jer imamo dve grupe dece. U prvoj je veoma mali broj odlično organizovanih mladih. A oni su takvi jer su ih roditelji organizovali i pravilno usmerili na radionice, sportske aktivnosti i druge sadržaje. Ti klinci već u osnovnoj školi stiču navike i kasnije nastavljaju da se interesuju za vannastavne aktivnosti. Druga grupa, onih koji kada se završi škola ne znaju šta će sa sobom i slobodnim vremenom koje imaju, ima mnogo više. Oni vreme uglavnom provode kod kuće i to ispred kompjutera. Malo se druže, vezani su za mobilne telefone i ne ispuštaju ih ni kada spavaju. Fond reči im je veoma mali – upozorava Pavlovićeva.
Stručnjaci su saglasni da ti problemi nisu ništa novo. Od konstatacije takve porazne statistike mnogo je značajnije obezbediti mladima informacije o tome kako mogu da kanališu svoje slobodno vreme.
– Deca su pametna i samo ih treba usmeravati. Postoji mnogo besplatnih programa i treninga u sportskim klubovima, a informacije o tome ne dolaze do dece. Zato radimo na formiranju internet sajta „Moje slobodno vreme” i taj portal bi trebalo da proradi u toku ove nedelje. Tu će se naći podaci o tome ko organizuje neku aktivnost, kakav se sadržaj nudi, gde se ta aktivnost organizuje, u koje vreme, na koji način se zainteresovani mogu prijaviti i kako da dođu do detaljnijih informacija – objasnila je Pavlovićeva, dodajući da slobodno vreme mladih ima i „prijatelje” i „neprijatelje”.
– Prijatelji slobodnog vremena su sportski klubovi i udruženja, a neprijatelji su kladionice i kockarnice, ali i preterana upotreba Interneta – kažu u udruženju „Pokretač”.
Poslednje veliko istraživanje o slobodnom vremenu mladih obavljeno je pre više od dve godine. Rezultati istraživačkog projekta Instituta za psihologiju „Svakodnevica mladih u Srbiji” pokazali su da više od 45 odsto mladih slobodno vreme provodi uz televizor, a gotovo 30 odsto njih sami ili u društvu vreme „ubijaju” uz kompjuter i igrice. U istraživanju je tada učestvovalo 2.426 učenika iz 26 škola u devet gradova u Srbiji. Da li je i sada tako, nije lako proceniti, mada se društvene promene ne odvijaju brzo.
– Nemamo novih podataka. A teško je bez sveobuhvatnih ispitivanja procenjivati svakodnevicu mladih. Možda ćemo novo istraživanje uraditi sledeće godine, mada to nije još sigurno – rekla je Ivana Stepanović, koordinator u ovom istraživanju Instituta za psihologiju.