Promene u obrazovanju traže dobar plan i zajednički rad
Sa nestrpljenjem sam očekivao objavljivanje rezultata poslednjeg PISA testiranja koje je realizovano 2009. godine u preko 60 zemalja uključujući i Srbiju. Političari i drugi učesnici u političkom i društvenom životu imaju različite interese i ideologije, ali naša deca i njihova budućnost u Evropskoj uniji treba da budu iznad tih razlika. Svako dete i svaki roditelj u Srbiji imaju isti interes da nove generacije budu pripremljene za život u Evropskoj uniji. Iz tog razloga, sa posebnom pažnjom primam PISA rezultate jer nam oni pokazuje u kojoj meri obrazovni sistem u Srbiji uspeva da „opremi“ nove generacije kompetencijama neophodnim za uspeh u Evropskoj uniji.
Sa zadovoljstvom sam primio vesti da su PISA rezultati 2009. godine značajno bolji nego 2006. godine. Posebno me raduje da smo u domenu čitalačke pismenosti ostvarili napredak od čitavih 40 poena, što predstavlja jedan od najvećih napredaka koji je neka zemlja ostvarila između dva PISA testiranja. I u domenima matematičke i naučne pismenosti nešto smo bolji, za oko sedam poena. I pravednost obrazovanja u Srbiji je na nešto boljem nivou nego na prethodnom testiranju. To znači da obrazovni sistem ne pravi velike razlike među učenicima koji pripadaju različitim socijalnim grupama. Ovaj napredak u pravednosti nam je posebno važan za izgradnju socijalno pravednog društva u Srbiji.
Povodom ovog uspeha želim da uputim, u ime svih roditelja i dece u Srbiji, čestitke i zahvalnost svim školama i nastavnicima jer je ovo, pre svega, njihova zasluga. Ovaj uspeh nam je važan jer pokazuje da možemo da budemo bolji. Čim smo prihvatili pravila „PISA utakmice“ i mobilisali se, uspeh nije izostao. Umesto da bežimo od neuspeha i smišljamo različite razloge zašto ne treba da budemo deo PISA procesa, ovog puta smo se usmerili na to da pokažemo šta možemo i uspeli smo da budemo bolji.
Ipak, PISA podaci pokazuju da obrazovanje u Srbiji, i pored velikog napretka, još nije na onom nivou na kojem treba da bude i koji dugujemo narednim generacijama. Srbija je snažno krenula ka evropskim integracijama i učiniće sve da se taj proces što više ubrza. Međutim, nama nije cilj samo da postanemo deo Evropske unije, već da naši građani, društvo i privreda mogu da budu uspešni u životu evropske zajednice. Da budemo uspešni član Evropske unije i da doprinesemo uspehu i razvoju zajednice u koju ćemo se uključiti. Obrazovni sistem je naš ključni resurs za tu svrhu. PISA ogledalo nam govori, da uprkos ostvarenom uspehu, kvalitet obrazovanja mora da bude na znatno višem nivou da bismo dostigli ostale evropske zemlje.
Čeka nas veliki posao i izazovi, ali naše društvo i deca nemaju više vremena za čekanje. Ako ne počnemo odmah, sutra će već biti kasno. Promene u obrazovanju ne mogu da se dese preko noći, niti će se desiti same od sebe. Promene u obrazovanju traže dobar plan i više godina zajedničkog rada. Taman toliko vremena imamo do priključenja Evropskoj uniji do kada obrazovni sistem u Srbiji treba da bude usklađen sa našom evropskom budućnošću. Zato, kao predsednik Srbije, a u ime svih građana i dece Srbije, tražim od svih koji imaju bilo koju ulogu u obrazovanju da se mobilišemo i da napravimo obrazovani sistem po meri naše evropske budućnosti. Ja ću, kao predsednik Srbije, učiniti sve da razvoj obrazovnog sistema u Srbiji u narednom periodu bude jedan od prioriteta i da, u ime građana i dece Srbije, pratim taj proces i obezbedim da njihovi interesi i interesi Srbije budu ostvareni.
Boris Tadić