U slavu vinogradara
Vreme zrenja obično je u Srbiji i vreme veselja i dionizijski dobrog (znači: zdravo dobrog!) provoda: berbanske i mrsne vinogradarske svečanosti, sajmove posvećene biljkama i životinjama, izložbe rukotvorina i vinskih derivata prate ovih dana kostimirani defilei kroz gradove, smotre običajnih ritualnih igara i stare i nove muzike. Rečju, naši putevi vina i svi njihovi domaćini i gosti zahvaćeni su vrtlogom bahanalija, svečanosti u slavu života.
U Župskom Aleksandrovcu je, u to ime, ovih dana proradila takozvana Vinska ulica. Dva kilometra dugačka pešačka zona pretvorena je u pravi vinski sajam: dođeš, probaš, i probaš, i ponovo probaš dok se ne odlučiš da – kupiš.
Svakog septembra tokom jedne subotnje obdanice glavna atrakcija je fontana iz koje teče vino, kako kažu domaćini, jedinstvena u svetu. Od 1969. godine, kada je prvo bona fide vino poteklo iz ove čudesne fontane, kroz Župsku berbu prošlo je čak tri miliona gostiju, a kroz fontanu je proteklo isto toliko – litara vina. Kada bi se sve vino popijeno za tih pola veka poređalo u vagone, kompozicija bi, prema računu verziranih muževa iz naše redakcije, sadržavala 150 cisterni, to jest: onaj ko bi hteo da prošeta od lokomotive do poslednjeg vagona pešačio bi kao od Slavije do Kalemegdana!
– Na svetkovini plodnosti i vina imamo goste iz Nemačke, Slovenije, Republike Srpske, a tu su i Italijani – svi su ovde zbog vina i fontane. Nema mnogo onih koji preteruju u degustaciji mada je hitna pomoć, naravno, u pripravnosti. Ko je svratio do Zavičajnog muzeja mogao je da vidi zbirku više od tri hiljade eksponata, od neolita i vinčanske kulture do danas, što je neprocenjivo svetsko blago. Uz to, na istom mestu predstavilo se 100 zlatnih ruku, 50 izlagača, a u OŠ "Sveti Trifun" imali smo takođe izložbu, ali voća i povrća; u Muzeju vinarstva i vinogradarstva bila je likovna kolonija... – kaže Snežana Žarković, direktor TC Župa.
Sremski Karlovci, živi muzej srpske duhovnosti i pod otvorenim nebom, tokom vikenda imali su više od 10.000 gostiju na berbanskom slavlju. Sve je počelo u petak po podne, defileom berača grožđa kod česme Četiri lava, nastavilo se imenovanjem vitezova vina, a zatim je, uz Veliki tamburaški orkestar RTV Vojvodina i Bajagu i instruktore, veselje potrajalo do duboko u noć. Tokom vikenda Karlovcima su prošetali Francuzi, Nemci, Beograđani i, ponajviše, Vojvođani.
– Više od trideset karlovačkih vinara izložilo je vina ispred Patrijaršijskog dvora. Bilo je tu svega: od slatkog desertnog bermeta, za koji svaki naš vinar ima posebnu porodičnu recepturu koju drži u tajnosti, do belog i crnog vina i domaćih rakija. Bermet, vino kojim su nekad smekšavali narav vladara Leopolda i Marije Terezije, čuveno je i po tome što je služeno na Titaniku. Cena mu je oko 500 dinara po litru, rakija košta od 400 do 1.000 dinara, a belo i crno vino mogli su da se kupe za 200 do 300 dinara po boci – kaže Jelena Benišek, iz Turističke organizacije opštine Sremski Karlovci.
Još ima nade za one koji bi za vikend da se posvete uživanju: od 6. do 8. oktobra vinu, grožđu i vinoljupcima u slavu održaće se i Oplenačka berba u Topoli, mestu poznatom po visokoj koncentraciji ozona i po tome što je zadržalo izgled tipične varošice iz 19. veka; hotel "Oplenac" ima 100 ležajeva, pa, kome je do jesenjeg hedonizma, nije kasno!
Ko je već naučio da je u vinu istina, ovog vikenda može na Divčibare: tamo su zakazani "Dani gljiva"; u subotu pre podne je izložba suvih, svežih, mariniranih gljiva i lekovitog bilja; iza toga slede izložbe dečjih crteža i fotografija, a od 15 do 17 časova zainteresovani će moći u pratnji stručnog vodiča da pođu na branje gljiva.
Kako kaže Jelena Jovanović iz Gljivarskog društva Valjevo, tokom ture naučiće se kako se razlikuje koje su gljive jestive: otrovnoj muhari dešava se, recimo, da se, sa kišnim kapima, isperu njene bele tufne, tako da postane bledonarandžasta i podseća na blagvu, kraljicu među gljivama.
Istog vikenda, od petka do nedelje (8-10. oktobra), u Kikindi će se dešavati "Dani ludaje", 21. put: naše vrednosti i naša tradicija, ali na višem umetničkom nivou, kako tvrde organizatori. Dobošari, pravljenje maski od ludaja, karnevalska žurka, takmičenje "Zlata vredne ruke" u pripremanju i aranžiranju hladnih i toplih, te slanih jela i poslastica od ludaje, a u Narodnom muzeju biće postavljene izložbe "Tikva na slici, slika u srcu" i "Ludajska maštaonica".
Nezaobilazan je "Banatski fruštuk" – nadmetanje žena mesnih zajednica opštine Kikinda u pripremanju tradicionalnog doručka. Da nije "Banatskog fruštuka" mnoga tradicionalna jela, poput krompira "u čakširama", čorbe od ludaje, ili pečene ludaje u kriškama, već bi bila zaboravljena.