Tadić: Cilj je Srbija u EU 2016. godine
Boris Tadić dobio je 2.543 glasa, a u glasanju za potpredsednike, najviše glasova dobio je Đilas - 1.725, slede Petrović sa 1.607, Pajtić sa 1.535, Šutanovac sa 1.421 i Trivan sa 1.138 glasova, dok je Jeremić dobio 981 glas, rečeno je Tanjugu u Izbornoj komisiji DS-a.
Na Izbornoj skupštini u "Sava" Centru bilo je prisutno 2.744 verifikovana delegata DS.
---------------------------------------------------------------------
Demokratska stranka nikada i nikome ne sme da prepusti evropski barjak, poručio je juče, pred 2.744 delegata, Boris Tadić, koji je ponovo izabran za predsednika DS-a, na 14. redovnoj Izbornoj skupštini ove stranke. Tadić je predstavio i Program razvoja Srbije do 2020, poručivši da će i sledeća godina biti teška – radna, a ne izborna. I naglasio da ekonomska kriza koja je zahvatila čitav svet još nije završena, ali da se vidi svetlo na kraju tunela.
Naredna, 2011, godina biće odlučujuće važna za celu narednu deceniju, rekao je Tadić, jer očekuje da Srbija u sledećih 12 meseci dobije zvanično status kandidata za ulazak u EU, a da bi pregovori o članstvu mogli da započnu i pre izbora na proleće 2012. godine. „Oni koji misle da je moguće u jednoj deceniji ispraviti sve što je učinjeno devedesetih, veoma se varaju“, dodao je predsednik, podvukavši da je Srbija bitno promenjena u poslednjoj deceniji. „Ako budemo dobro radili i ne budemo propuštali prilike, možemo 2016. da uđemo u Evropsku uniju. U suprotnom, šansu ćemo sticati tek od 2020. godine. Ako sad Srbija stane, to će ostaviti tragične posledice. Srbija ne sme da stane“, citirao je Tadić Zorana Đinđića, založivši se pri tom za otvaranje muzeja ubijenog premijera.
Da bi ovi ciljevi bili ostvarivi, Tadić je izneo koje je korake neophodno preduzeti i šta je potrebno ispraviti iz prethodnog perioda. Kao jedan od najvažnijih problema naveo je razvoj infrastrukture i smanjenje državne administracije, jer su to preduslovi za stvaranje novih radnih mesta. „U prethodnim godinama imali smo investicije u seoske puteve, ali ne i u glavne infrastrukturne projekte“, naglasio je predsednik DS-a i izneo viziju Srbije u 2020, kao zemlje s najboljim mostovima i najbržim putevima u regionu, s novim elektranama i uz korišćenje energije vetra i biomase. Posebno je istakao investiciju „Fijata“, koji će od 2012. započeti masovnu proizvodnju novog modela automobila u Kragujevcu, a da će prvi primerci sići s trake već naredne godine.
U 2011. državu očekuju važni zadaci na putu evropskih integracija, od kojih je posebno naglasio završetak reforme sudstva, odnosno izbor sudija i Vrhovnog saveta sudstva. Među prioritetne poslove Tadić je uvrstio i reformu izbornog sistema, po principu da je vlasnik mandata poslanik, odnosno odbornik, usvajanje zakona o centralnoj izbornoj komisiji, zatim novi izborni zakon i zakon o finansiranju političkih stranaka. Posebno je naglasio usvajanje u narednoj godini zakona o restituciji, bez koga se ne može ići dalje u evropskim integracijama.
Među političkim prioritetima predsednika Srbije, kako je istakao, biće nastavak borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, u okviru čega je neophodno maksimalno centralizovati javne nabavke. Naredne godine otpočeće i razgovori o Kosovu. „Srbija neće odustati od svojih ciljeva“, podvukao je Tadić i rekao da će Beograd nastaviti putem regionalne saradnje u kojoj u poslednje vreme prednjači u okruženju.
Govoreći o demografskim problemima i ukazavši da će, ako se ništa ne preduzme, Srbija kroz deset godina imati 300.000 ljudi manje nego danas, Tadić je naglasio da je jedno od ključnih rešenja decentralizacija, kao životno pitanje za razvoj zemlje. „Decentralizacija mora da ima svoj prirodni tok i ona ne počinje od regionalizacije, već obrnuto. Decentralizacija je ishodišna tačka regionalizacije. Svaki suprotan proces, koji ide u pravcu stvaranja novih feuda, nije prihvatljiv. Nikada neću pristati na politiku koja stvara mini države unutar Srbije“, poručio je Tadić.
U svom izlaganju Tadić je podsetio da je DS u nekoliko poslednjih godina gotovo učetvorostručio broj glasova, da je stranka ušla u Socijalističku internacionalu. „Pružali smo uvek ruku pomirenja drugim strankama. SPS je to prihvatio, DSS nije“, naglasio je Tadić. Posebno je napomenuo da će odgovorni za paljenje stranih ambasada posle mitinga za Kosovo u februaru 2008, koji se pretvorio „u političku i stranačku manifestaciju“, morati da snose odgovornost za „poteze zbog kojih crvenimo u inostranstvu“. Predsednik je objasnio da Srbija želi da bude prijatelj sa SAD, a da će narednih meseci biti potpisan ugovor o strateškoj saradnji s Rusijom i da su takvi sporazumi u planu i s Francuskom i Kinom.
Bojan Bilbija
-----------------------------------------------------------
Brzi korak
„Ovaj govor održao sam na jednoj nozi, što znači da i na jednoj nozi možemo da ih pobedimo“, rekao je Tadić na kraju svog izlaganja, imajući u vidu povredu koja ga je snašla na košarci i zbog koje se, odmah posle stranačke skupštine, povukao iz javnosti radi operacije. Svoj govor želeo je da naslovi „brzim korakom u Evropu“, ali je ipak odustao, našalio se na svoj račun predsednik, koji se juče otežano kretao uz pomoć štake.
-----------------------------------------------------------
Jeremić između Dragina i Đilasa
U veliku dvoranu „Sava centra“ Tadić je ušao zajedno s Bojanom Pajtićem, a iza njih išli su ostali stranački funkcioneri. Nekoliko minuta kasnije, u pratnji Dragana Šutanovca, došla je i Ružica Đinđić i, dočekana burnim aplauzom delegata, sela pored Tadića s leve strane. Vuk Jeremić zauzeo je poziciju nekoliko mesta dalje od Tadića, smestivši se između Saše Dragina i Dragana Đilasa.
-----------------------------------------------------------
Umesto kartica – listići
Na jučerašnjoj skupštini demokrate su primenile elektronski sistem glasanja, uz pomoć specijalnih kartica s pin-kodovima, koje delegati unose u računar i biraju kandidate za stranačke funkcije. Kako nam je objašnjeno, to je već treći put da se ovaj sistem koristi u DS-u jer je prethodno već testiran na sednicama Gradskog odbora Beograda i Demokratske omladine. Ovakav sistem koristio se i prilikom izbora američkog predsednika Baraka Obame.
Međutim, juče je sistem zakazao pa je skoro polovina delegata glasala „ručno”, ubacujući listiće u kutije, što je proces izbora odužilo za tri časa.