Sankcije stupile na snagu
Rusija je u utorak obustavila svaki vid saobraćaja sa susednom Gruzijom, saopšteno je zvanično u Moskvi. Blokada granica između dve zemlje uvedena je za vazdušni, železnički, drumski i pomorski saobraćaj. Iz Kremlja je, tim povodom, saopšteno da sankcije stupaju na snagu uprkos tome što su gruzijske vlasti pustile na slobodu četvoricu ruskih oficira uhapšenih pre nekoliko dana u Tbilisiju i Batumiju koje su prethodno optužile za organizovanje špijunske mreže.
Istovremeno, iz Vašingtona je stigla informacija da su SAD spremne da se umešaju u rusko-gruzijski spor. Kako je objasnio Danijel Frid, pomoćnik državnog sekretara zadužen za Evropu i Evroaziju, reč je o novim naporima da se pronađe rešenje za takozvane zamrznute konflikte (situacija u otcepljenim republikama Abhaziji i Južnoj Osetiji) koje bi bilo prihvatljivo i za Rusiju i za Gruziju. Američki diplomata pri tome nije krio da je naklonost Vašingtona, pre svega, na strani Tbilisija, na koji se ovde gleda kao na strateškog saveznika na Kavkazu.
Američka strana, za sada, razmišlja o mogućnosti da međunarodni posmatrači kontrolišu tunel koji spaja Južnu i Severnu Osetiju, a kojim se, prema tvrdnjama gruzijskih zvaničnika, separatistima dotura oružje. Predlaže se takođe i širenje mandata OEBS-a po pitanju nadzora nad dešavanjima u otcepljenim republikama kao i izgradnja kontrolnih punktova. "Svi naši napori usmereni su na podršku teritorijalnoj celovitosti Gruzije", podvukao je Frid.
Zabrinutost nastalom situacijom izrazili su i evropski zvaničnici, nemački ministar za evropske poslove Ginter Glozer i predstavnici "evrotrojke" Jerki Tuomioja iz Finske, evropski komesar za spoljne poslove Benita Ferero-Valdner i specijalni predstavnik Evropske komisije za južni Kavkaz Piter Semnebi. Svi oni su pozvali dve strane na "umerenost i deeskalaciju situacije".
Za razliku od njih ruski mediji zaključuju da je tačka preko koje Moskva nije mogla da pređe očigledno već dostignuta. Ovde se ističe i da se jednom pokrenuta mašina sankcija teško zaustavlja. "Da bi se stvari promenile potrebne su garancije. Ako se neko ponaša u duhu uličnog huliganstva sa njime se ne seda za sto", prenete su reči jednog neimenovanog izvora iz Kremlja.
"U poslednje vreme retorika Tbilisija daleko je izašla izvan granica dopuštenog. Čak su i zapadni sponzori Sakašvilijevog režima sklanjali poglede u trenucima kada su gruzijski zvaničnici davali svoje neumerene izjave", navodi isti izvor, a prenosi internet-agencija Njusru.
Inače, iz gruzijske prestonice i danas stižu teške optužbe na račun Moskve. U saopštenju tamošnjeg ministarstva inostranih poslova stoji: "Transportnu blokadu Gruzije, obustavu izdavanja viza gruzijskim građanima, zadržavanje građana Gruzije u Ruskoj Federaciji po nacionalnom principu i njihovu deportaciju smatramo lošim koracima. Te mere neće dati željene rezultate i u konačnom rezultatu samo će naneti štetu Rusiji. Dejstva vlasti u Moskvi svedoče o tome da RF ne želi da preuzme ulogu neutralnog i objektivnog posrednika u procesu rešavanja postojećih problema na teritoriji Gruzije", zaključuje se u dokumentu koji je izdalo ministarstvo.
Povodom najnovijih dešavanja oglasili su se i predstavnici gruzijske opozicije. Dok lider Nove desnice David Gamkrelidze poziva Sakašvilija da ukine mandat ruskih mirotvoraca u Abhaziji i Južnoj Osetiji, i izvede zemlju iz Zajednice Nezavisnih Država (zemlje bivšeg SSSR-a), vođa Laburističke stranke Šalva Natelašvili smatra da zategnutost u rusko-gruzijskim odnosima samo ide naruku aktuelnom šefu države koji na ovakav način pred nastupajuće izbore odvlači pažnju građana od mnogih nerešenih unutrašnjih problema.