Mudriji od lopova

13. 10. 2006. 15:26

Двострука корист: и лепо и сигурно Фото: А. Алексић

Ako se čovek sam čuva i bog će ga čuvati, često može da se čuje u narodu. A, kako stvarno da sačuvamo imovinu? Da li su i koliko bezbedna sigurnosna vrata, da li je bolje staviti rešetke na prozore ili ugraditi alarmni sistem, rečju, šta da se učini za miran san. I, naravno, koliko sve to košta?

Stručnjaci će vam reći da je svaka zaštita dobra, da već samo njeno postojanje odvraća potencijalnog lopova od provale, a da vrednost onoga što želi da se sačuva određuje i visinu ulaganja u zaštitne sisteme.

Najjeftinija zaštita je, svakako, sigurnosna brava, sa letvom (oko sto evra), koja se montira isključivo na kvalitetna vrta, izrađena od punog drveta, sa čvrstim štokovima. Znatno jača zaštita je ona sa "H" sigurnosnom bravom koja zaključava u pet tačaka i staje oko 220 evra. Sledeći korak su sigurnosna vrata čija se cena kreće od 500 pa do skoro hiljadu evra. Cena zavisi ne samo od kvaliteta brave, materijala od kojeg je napravljena, boje, već i od ukrasa koji se na njima nalaze.

Ima i znatno jeftinijih sigurnosnih vrata, na tržištu ima i uvoznih koja koštaju svega oko dve stotine evra, ali sa ovom jeftinoćom, izgleda, treba biti oprezan: iskusni tvrde da se često kvare, blokira im se mehanizam.

Za stanove u prizemlju najbolja zaštita na prozorima je rešetka, a na ulazu, sigurnosna vrata ili, ukoliko su vrata čvršća, sigurnosna brava. Na sve to, kao dodatna mogućnost idu i alarmni uređaji. Oni su pravo rešenje kod individualnih objekata, kod porodičnih kuća, gde ima mnogo otvora jer ne mogu baš svuda da se stave rešetke. Alarm ne sprečava ulaz u zgradu ili stan, ali detektuje provalnika i može da uzbuni i dojavi.

– Uzbuna je sirena koja glasno zavija, a dojava je automatsko uključivanje uređaja koje saopštava provalu na mobilni telefon, javlja policiji, komšiji... Na tržištu ima mnogo različitih alarma, i to vrlo kvalitetnih, koji mogu da dojave na dva, četiri, šest brojeva. Ipak, kad je reč o individualnim objektima mnogo znači ako imaju i pasivnu i aktivnu bezbednost. To se tek na licu mesta dogovara sa klijentom. Zašto? U osnovnoj verziji, alarm će detektovati ulaz, ali neće sprečiti provalnika da uđe. Kvalitetan alarm čini 49 odsto sistema, a 51 odsto njegova montaža i održavanje – kaže Borko Gajinović, direktor firme koja se već 17 godina bavi sigurnosnom opremom i sistemima obezbeđenja. – Alarmi imaju čitav niz opcija i mogućnosti koje se nadograđuju. Što je veći objekat, što je veća vrednost onoga što se štiti, to automatski nalaže da se ugradi više komponenti i sistema. Onaj najjednostavniji (centrala i senzor) staje oko sto evra. Postoji mogućnost nadogradnje protivpožarne opreme, a i uz to ide sistem dojave. Bilo vatrogascima, bilo nekoj od agencija koje se bave fizičkim obezbeđenjem koje imaju interventne službe, patrole... Na sve to se nadovezuje video nadzor, sa snimanjem. On je bitan jer snima i čuva neki prethodni period od, recimo, 24 sata, ili nekoliko meseci. To je važno jer se ozbiljnije krađe planiraju mnogo ranije, a na osnovu tih snimaka analitičari mogu kasnije da usmere istragu.

Ipak, mnogi misle da svaka vidljiva zaštita skreće pažnju da se nešto krije i jasan je signal lopovima da mogu da dođu do plena.

– Uslovno bih se složio sa tim – kaže naš sagovornik. – U najgrubljoj podeli provalnika, u prvu grupu spadaju narkomani koji ne biraju kad im zagusti i ulaze tamo gde im je najlakše. U drugoj grupu su već pravi lopovi koji prvo tipuju, pa se tek onda upuštaju u "posao". Kvalitetna vrata eliminišu mnoge jer treba dosta vremena da se obiju, a i svaka provala je bučna. Uostalom, nema tog sistem koji ne može da se onesposobi.

Osiguravajuće kuće su tek unazad nekoliko godina postavile određene standarde na osnovu kojih prihvataju neku opremu da bi odobrile odgovarajući bonus i snizile premiju osiguranja od provalne krađe. Stoga bi bilo dobro da se i sa njima posavetujete pre obezbeđenja stana, kuće ili nekog objekta.