Težina (ne) odlučuje
Da li su muškarci pametniji? Najnovije istraživanje u Kanadi potvrdno odgovara, dodajući ugljevlje na rasplamsalu raspravu da li pol utiče na opštu inteligenciju.
Sto godina vladalo je saglasje među psiholozima da je svejedno da li ste žensko ili muško. Skorašnja proučavanja stavila su pod sumnju ovu tvrdnju, a odranije je poznato da je muški mozak, u proseku, stotinak grama teži.
Filip Rašton sa Univerziteta Zapadni Ontario tražio je, sa svojim saradnicima, zagonetnu nit koja povezuje moždanu veličinu i inteligenciju da bi utvrdio imaju li u tome ikakvog udela polne razlike. Proučio je 100.00 provera školskih sposobnosti (SAT) na uzrastu od 17. i 18. godina. Kada je svako pitanje iz testa izmerio uspostavljenim činiocem opšte inteligencije (g-faktor), ustanovio je da muškarci nadmašuju žene za 3,6 bodova.
Više devojaka
Pomenuti pokazatelj koristi se jedino u težim delovima testa. Pokazaćemo na primeru: nekome kažete četiri poslednje cifre vašeg telefonskog broja i on ih ponovi, to je lakše; izređa li ih obrnutim redosledom, to je znatno teže i taj ima visok ge-činilac. Filip Rašton ga smatra najboljim delom ovakvih ispitivanja, jer omogućuje najpouzdanija predviđanja. Otuda razumna pretpostavka da nešto veći muški mozak iskazuje veći učinak.
Brus Braken, psiholog iz Koledža "Vilijam i Meri" u Virdžiniji (SAD), koji nije učestvovao u poduhvatu, saglasan je s nalazom u ovom slučaju, naglašavajući da sve ukazuje da razlika postoji. Ali, osporava zaključak verujući da se odstupanja kriju u promenljivim veličinama koje nisu razmatrane.
Jedno od verodostojnih objašnjenja jeste da se na koledž upisuje veći broj devojaka nego mladića, pa ih je u ispitivanom uzorku, čak, 10.000 više. Kanadskim istraživačima, stoga, savetuje da bolje upare oba roda i uporede ishode.
Kao što se očekivalo, nedavno objavljeni članak iz Kanade u časopisu "Inteligencija" dolio je ulje na vatru koja tinja s početka prošle godine kada je, predsednik Univerziteta Harvard Lorens Samers – zbog izjave da su muškarci sposobniji u nauci i inženjerstvu – morao da podnese ostavku. Kasnije obelodanjeno izvinjenje u pisanom obliku nije pomoglo.
Rat polova
I Filip Rašton je oprezan, nije zatvorio vrata, ističući da žene u naše vreme brže napreduju nego muškarci, a da se neznatno razlikovanje u količniku inteligencije (IQ) ne uočava u svakodnevnom životu. Kad se, međutim, uzmu u obzir nobelovci, srazmera je deset prema jedan u korist muškog pola.
Dotično proučavanje je podstaknuto prethodnim sličnim pregnućima u Velikoj Britaniji i Danskoj, u kojima je jači pol isprednjačio za četiri-pet poena.
Kanadski naučnik je protumačio i matematička i opisne (verbalne) odgovore – u prvim su uspešniji bili muškarci, a u drugim žene –
usredsredivši se, uglavnom, na 145 koja naglašavaju opštu inteligenciju, i to je ge-činilac. U prošlosti su još neka izučavanja ukazala na bolje snalaženje prvih u prostoru, a drugih u – pričanju.
Naučni pisac Debora Blum, koja je u svojoj knjizi "Pol i mozak" pretresla decenije istraživanja odnosa roda i inteligencije, postavila je krupna pitanja u vezi sa "odlučnim obračunom" žena i muškaraca. I ona ne veruje da se muški i ženski mozak razlikuju, iako su se tome suprotstavili neki docniji stručni iskazi.
Prostorno snalaženje pokazuje, dodaje ona, da su se muškarci u prošlosti usavršili kao lovci tragači, a žene postale pričalice odgajajući decu. Krajnje ishodište je: nema nikakvog smisla "rat polova" u inteligenciji. Sve se uvek svodi na pojedinačne različitosti, zato ne smemo sebe obmanjivati da su nam mozgovi istovetni.
------------------------------------------------------
Drukčije misle
Početkom prošle godine obelodanjeno je, na osnovu snimaka moždanih svetlucanja, da žene i muškarci drukčije misle, ali da to ne utiče na intelektualne sposobnosti.
Istraživanje je sproveo Ričard Hejer, profesor psihologije na Univerzitetu Kalifornija u Irvinu. Žene u razmišljanju koriste više belu, a muškarci sivu moždanu masu. Evolucija je stvorila, uslovno rečeno, dve vrste mozga, osmišljene za podjednako ponašanje.