Osam zgrada za 29 miliona evra
Једна од разорених зграда Савезног МУП-а код Мостарске петље (Фото Л. Адровић)
Direkcija za imovinu Republike Srbije oglasila je u jučerašnjoj "Politici" prodaju kompleksa zgrada bivšeg Saveznog MUP-a, u Ulici kneza Miloša 90-92, u Beogradu. Početna cena za prodaju kompleksa od osam zgrada, uništenih tokom bombardovanja NATO-a 1999. godine određena je na 28.825.101,34 evra. Kompleks zgrada prostire se na ukupnoj površini od 22.654 metara kvadratnih, što znači da se jedan kvadrat prodaje po ceni od oko 1300 evra. Novi vlasnik zgrada trebalo bi da bude poznat do kraja novembra ove godine.
Oni koji su zainteresovani za kupovinu ovih zgrada dužni su da podnesu pismene ponude u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa, a krajnji rok ističe u sredu 8. novembra. Javno otvaranje prispelih ponuda obaviće se 10. novembra, u 10 časova, u prostorijama Republičke direkcije za imovinu Republike Srbije, Gračanička ulica broj osam.
Odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača doneće se u roku od osam dana od dana otvaranja ponuda.
Učesnike ponude za kupovinu državnih objekata Republička direkcija pismeno će obavestiti o izboru najpovoljnijeg ponuđača u roku od pet dana od dana donošenja odluke. Kada se izabere najpovoljniji ponuđač, on će biti u obavezi da u roku od osam dana zaključi ugovor o kupoprodaji. Komisija je, u oglasu, zadržala pravo da ne prihvati nijednu ponudu, ukoliko oceni da nisu odgovarajuće.
Republička direkcija je u oglasu propisala i uslove prodaje. Tako se, recimo, te nepokretnosti otuđuju kao jedinstvena celina, u postojećem, viđenom stanju, bez prava kupca na naknadne reklamacije.
Država je propisala i da će nepokretnosti biti prodate najpovoljnijem ponuđaču po propisanim kriterijumima – visina ponuđene cene, rok plaćanja, kao i da ponuđač ispunjava sve uslove propisane oglasom.
Kompleks ovih zgrada u Ulici kneza Miloša građen je odmah posle Drugog svetskog rata po projektu slovenačkog arhitekte Ludviga Timorija. Stručnjaci navode da zgrada ima odlike socrealizma i da je reprezentant tog perioda u našem graditeljstvu. Zgrada je pogođena kad i republički MUP, u noći između 2. i 3. aprila 1999. godine i obe su imale više štete u unutrašnjosti nego na fasadama.
Na istinu da je zgrade nemoguće renovirati, jer je uništena osnovna konstrukcija, čekalo se dugo. Nekoliko godina posle bombardovanja, država je donela odluku da se zgrade ipak prodaju. Prvo je tu odluku donela bivša savezna vlada koja je angažovala stručnjake za razne analize. Utvrđeno je da nema radijacije, baš kao i za zgradu CK, pa je ostalo da se napravi dogovor sa urbanistima da bi se videlo šta bi na toj lokaciji moglo da se izgradi. Čak je i sa predstavnicima Zavoda za urbanizam Beograda napravljen precizan dogovor da se na toj lokaciji mogu graditi objekti za administrativne poslove i hoteli, dok industrijski objekti ne mogu. Zgrada mora da ima parking, a urbanisti se zalažu da fasada dobije pređašnji izgled, mada je još uvek otvoreno pitanje o delu fasade ka Ulici kneza Miloša. Ipak, prodaja je tada bila odložena.