I plata i rata u istoj valuti

09. 03. 2011. 22:00

 Iako je Na­rod­na ban­ka Sr­bi­je pre ne­ko­li­ko go­di­na sa­ve­to­va­la gra­đa­ne da se za­du­žu­ju u di­na­ri­ma, re­la­tiv­no sta­bi­lan kurs di­na­ra je uka­zi­vao da bi za­du­ži­va­nje u stra­noj va­lu­ti mo­glo bi­ti po­volj­ni­je zbog ni­žih ka­mat­nih sto­pa. Pra­vi ri­zik kre­di­ta sa va­lut­nom kla­u­zu­lom se pri­ka­zao u me­se­ci­ma znat­nog sla­blje­nja di­na­ra pre­ma evru, ka­da su me­seč­ne ra­te za ot­pla­tu kre­di­ta po­ra­sle i do 35 od­sto sa­mo zbog pro­me­ne kur­sa.

Da­nas, mno­go ve­ći broj ba­na­ka u svo­joj po­nu­di ima di­nar­ske kre­di­te, ko­ji još uvek no­se vi­šu ka­mat­nu sto­pu od kre­di­ta sa va­lut­nom kla­u­zu­lom, ali su mno­go po­pu­lar­ni­ji za­hva­lju­ju­ći tur­bu­lent­nim pro­me­na­ma kur­sa u pro­te­klim go­di­na­ma. Uz to, Na­rod­na ban­ka Sr­bi­je je do­zvo­li­la ve­će mo­guć­no­sti za­du­ži­va­nja gra­đa­ni­ma ko­ji ko­ri­ste kre­di­te in­dek­si­ra­ne u va­lu­ti u ko­joj pri­ma­ju re­dov­ne me­seč­ne pri­ho­de. To je otvo­ri­lo i mo­guć­no­sti do­dat­nog za­du­že­nja re­fi­nan­si­ra­njem kre­di­ta sa va­lut­nom kla­u­zu­lom di­nar­skim kre­di­ti­ma. Mo­guć­no­sti re­fi­nan­si­ra­nja i do­dat­nog za­du­že­nja, ipak, su ogra­ni­če­ne i ne va­že za sve ko­ri­sni­ke kre­di­ta sa va­lut­nom kla­u­zu­lom.

KRE­DI­TI SA VA­LUT­NOM KLA­U­ZU­LOM

Kre­dit sa va­lut­nom kla­u­zu­lom je kre­dit kod ko­jeg se ce­lo­ku­pan iz­nos du­ga i iz­nos sva­ke ra­te iz­ra­ža­va u stra­noj va­lu­ti, a pri is­pla­ti kre­di­ta i pla­ća­nju sva­ke ra­te iz­nos u stra­noj va­lu­ti pre­ra­ču­na­va u di­na­re.

Pri odo­bra­va­nju kre­di­ta iz­ra­že­nog u stra­noj va­lu­ti, is­pla­ta kre­di­ta od stra­ne po­slov­ne ban­ke se vr­ši u di­nar­skoj pro­tiv­vred­no­sti, a ra­ta od­re­đe­na u evri­ma bi­će pre­ra­ču­na­ta u di­na­re po kur­su na dan do­spe­ća sva­ke po­je­di­nač­ne ra­te. Kao što odo­bre­ni kre­dit do­bi­ja­te u di­na­ri­ma, ta­ko će­te i oba­ve­ze po tom kre­di­tu, tj. ra­te, vra­ća­ti u di­na­ri­ma. Iz­nos di­na­ra ko­je će­te do­bi­ti od ban­ke i vi­si­na ra­te ko­ju će­te pla­ća­ti ban­ci utvr­đu­ju se pri­me­nom od­re­đe­nog de­vi­znog kur­sa, ko­ji mo­že bi­ti ku­pov­ni, sred­nji ili pro­daj­ni.

Sem ri­zi­ka pro­me­ne de­vi­znog kur­sa, kre­di­ti sa va­lut­nom kla­u­zu­lom no­se i ri­zik pro­me­ne re­fe­rent­ne ka­mat­ne sto­pe za kon­kret­nu va­lu­tu. Kod evra, re­fe­rent­na ka­mat­na sto­pa je euri­bor, dok je kod švaj­car­skih fra­na­ka to li­bor. Ove ka­mat­ne sto­pe se mo­gu me­nja­ti ne­za­vi­sno od uslo­va po­slo­va­nja u na­šoj ze­mlji, što je i naj­ve­ća opa­snost za ko­ri­sni­ke kre­di­ta sa va­lut­nom kla­u­zu­lom. Tre­ba ima­ti u vi­du da su ove ka­mat­ne sto­pe tre­nut­no na vr­lo ni­skom ni­vou i da se u na­red­nom pe­ri­o­du mo­že oče­ki­va­ti sa­mo nji­hov rast. Zbog tre­nut­no vr­lo ni­skog ni­voa euri­bo­ra i li­bo­ra mo­že vam iz­gle­da­ti da su ka­mat­ne sto­pe na kre­di­te sa va­lut­nom kla­u­zu­lom ni­ske, ali imaj­te u vi­du da uko­li­ko su te ka­mat­ne sto­pe ve­za­ne za kre­ta­nje euri­bo­ra ili li­bo­ra, ve­ro­vat­no će u na­red­nom pe­ri­o­du do­ći do nji­ho­vog ra­sta.

KA­DA RE­FI­NAN­SI­RA­NjE NI­JE MO­GU­ĆE

Na­rod­na ban­ka Sr­bi­je je po­slov­nim ban­ka­ma po­sta­vi­la ogra­ni­če­nje ka­da je u pi­ta­nju mak­si­mal­no mo­gu­će za­du­že­nje gra­đa­na u kre­di­ti­ma sa va­lut­nom kla­u­zu­lom. Ta­ko, gra­đa­ni ko­ji svo­ja me­seč­na pri­ma­nja ima­ju u di­na­ri­ma, a za­du­žu­ju se kre­di­ti­ma sa va­lut­nom kla­u­zu­lom, mo­gu mak­si­mal­no 30 od­sto svo­jih me­seč­nih pri­ma­nja ko­ri­sti­ti za ot­pla­tu me­seč­ne ra­te kre­di­ta. Uko­li­ko bi ko­ri­sti­li di­nar­ske kre­di­te, ogra­ni­če­nje mak­si­mal­nog za­du­že­nja je 40 od­sto, što u znat­noj me­ri uve­ća­va mo­guć­no­sti kre­dit­nog za­du­že­nja.

Ka­da su u pi­ta­nju gra­đa­ni ko­ji su se već za­du­ži­li kre­di­ti­ma sa va­lut­nom kla­u­zu­lom, ma­ne­var­ski pro­stor po­ve­ća­nog za­du­že­nja je ogra­ni­čen na re­fi­nan­si­ra­nje na­ve­de­nih kre­di­ta di­nar­skim kre­di­ti­ma. U ne­kim slu­ča­je­vi­ma ni re­fi­nan­si­ra­nje kre­di­ta sa va­lut­nom kla­u­zu­lom di­nar­skim kre­di­tom ni­je mo­gu­će.

Na­rod­na ban­ka Sr­bi­je od­re­đu­je gor­nju gra­ni­cu mo­gu­ćeg za­du­že­nja gra­đa­na, a po­slov­ne ban­ke svo­jom po­slov­nom po­li­ti­kom od­re­đu­ju da li će u po­nu­di kre­di­ta ko­ri­sti­ti mak­si­mal­no mo­gu­ća za­du­že­nja ili ne. Još uvek po­je­di­ne po­slov­ne ban­ke odo­bra­va­ju sa­mo kre­di­te kod ko­jih me­seč­na ra­ta ne pre­la­zi 30 od­sto re­dov­nih me­seč­nih pri­ho­da ne­za­vi­sno od to­ga da li je reč o di­nar­skim kre­di­ti­ma ili kre­di­ti­ma sa va­lut­nom kla­u­zu­lom. Uko­li­ko u po­slov­noj ban­ci, kod ko­je že­li­te da pod­ne­se­te zah­tev za re­fi­nan­si­ra­njem, po­slov­nom po­li­ti­kom ni­je do­zvo­lje­no za­du­že­nje ve­će od 30 od­sto ili ono iz­no­si npr. 35 od­sto, pre­po­ru­ka je pro­ve­ri­ti uslo­ve re­fi­nan­si­ra­nja di­nar­skim kre­di­tom kod vi­še po­slov­nih ba­na­ka. Zna­ča­jan je broj po­slov­nih ba­na­ka, kod ko­jih je gra­ni­ca mak­si­mal­no mo­gu­ćeg za­du­že­nja di­nar­skim kre­di­tom 40 od­sto i ko­je će bez pro­ble­ma re­fi­nan­si­ra­ti vaš kre­dit sa va­lut­nom kla­u­zu­lom. Uz to, uko­li­ko ste pri odo­bre­nju kre­di­ta sa va­lut­nom kla­u­zu­lom bi­li oba­ve­zni da po­lo­ži­te de­po­zit, isti će bi­ti oslo­bo­đen, što će uz do­dat­nih 10 od­sto za­du­že­nja znat­no uve­ća­ti su­mu nov­ca ko­ja će vam bi­ti na ras­po­la­ga­nju na­kon re­fi­nan­si­ra­nja.

Uz to, je­dan deo gra­đa­na ko­ji se, u pe­ri­o­du ka­da je kurs evra pre­ma di­na­ru bio oko 80:1, za­du­žio kre­di­ti­ma sa va­lut­nom kla­u­zu­lom, a u pe­ri­o­du od kre­dit­nog za­du­že­nja do da­nas ni­je ostva­rio po­ve­ća­nje me­seč­ne za­ra­de iz­ra­že­ne u di­na­ri­ma, sa­da pla­ća me­seč­nu ra­tu ko­ja do­sti­že ili čak nad­ma­šu­je 40 od­sto re­dov­nih me­seč­nih pri­ma­nja. U ovoj si­tu­a­ci­ji po­ve­ća­nje kre­dit­nog za­du­že­nja ni­je mo­gu­će, jer su is­cr­plje­ne mo­guć­no­sti mak­si­mal­nog do­zvo­lje­nog za­du­že­nja po di­rek­ti­va­ma Na­rod­ne ban­ke Sr­bi­je.

Tre­ća naj­če­šća si­tu­a­ci­ja u ko­joj ni­je mo­gu­će re­fi­nan­si­ra­nje kre­di­ta sa va­lut­nom kla­u­zu­lom di­nar­skim kre­di­tom je pri­sut­na kod „ne­u­red­nih” ko­ri­sni­ka kre­di­ta. Svi gra­đa­ni ko­ji su to­kom ot­pla­te kre­di­ta ima­li ka­šnje­nje ve­će od 60 da­na ne­će ima­ti mo­guć­nost re­fi­nan­si­ra­nja kre­di­ta. Na­i­me, po­slov­ne ban­ke su oba­ve­zne da ova­kva ka­šnje­nja pri­ja­vlju­ju Kre­dit­nom bi­rou, ko­ji će ih u svo­joj evi­den­ci­ji za­dr­ža­ti na­red­nih 36 me­se­ci, što će vam one­mo­gu­ći­ti do­dat­no za­du­že­nje ili re­fi­nan­si­ra­nje po­sto­je­ćih kre­dit­nih oba­ve­za.

Dok je u pr­vom slu­ča­ju pro­blem ne­mo­guć­no­sti re­fi­nan­si­ra­nja mo­gu­će re­ši­ti pro­stim iz­bo­rom dru­ge po­slov­ne ban­ke, po­sled­nja dva slu­ča­ja ni­je mo­gu­će re­ši­ti jer su uni­ver­zal­na za sve po­slov­ne ban­ke. Slu­čaj ne­u­red­ne ot­pla­te se ne mo­že po­pra­vi­ti, uko­li­ko je do nje­ga već do­šlo, ali se mo­že pred­u­pre­di­ti, uko­li­ko ni­je re­dov­nom ot­pla­tom kre­di­ta i ja­kom fi­nan­sij­skom di­sci­pli­nom. Slu­čaj uve­ća­ne kre­dit­ne za­du­že­no­sti zbog pro­me­ne kur­sa je pot­pu­no van kon­tro­le ko­ri­sni­ka kre­di­ta i na nje­ga je ne­mo­gu­će uti­ca­ti.

 ----------------------------------------------------------------

PRE­PO­RU­KE

Iz sve­ga na­ve­de­nog pro­iz­i­la­zi ne­ko­li­ko pre­po­ru­ka ko­je mo­gu una­pre­di­ti vaš fi­nan­sij­ski po­lo­žaj:

– za­du­žuj­te se is­klju­či­vo kre­di­ti­ma in­dek­si­ra­nim u va­lu­ti u ko­joj pri­ma­te me­seč­ne pri­ho­de, čak i ako je ka­mat­na sto­pa u ra­zum­noj me­ri vi­ša

– ak­ce­nat sta­vi­te na re­dov­nu ot­pla­tu kre­di­ta i ka­šnje­nja sve­di­te na mak­si­mal­no 30 da­na

– uslo­ve re­fi­nan­si­ra­nja pro­ve­ri­te uvek kod ne­ko­li­ko po­slov­nih ba­na­ka i oda­be­ri­te onu ko­ja je naj­vi­še pri­la­go­đe­na va­šim po­tre­ba­ma i fi­nan­sij­skim mo­guć­no­sti­ma

– uko­li­ko se za­du­žu­je­te kre­di­ti­ma sa va­lut­nom kla­u­zu­lom iz­be­ga­vaj­te za­du­ži­va­nje do mak­si­mal­no do­zvo­lje­ne gra­ni­ce od 30 od­sto, po­tru­di­te da me­seč­na ra­ta ne pre­la­zi 20–25 od­sto va­ših me­seč­nih pri­ma­nja.