Jedemo zdravo i bezbedno meso
„Odgovorno tvrdim da je kvalitet mesa koje se proizvodi u našoj zemlji na visokom nivou i da je ova namirnica bezbedna za potrošača. Kupci mogu biti sigurni da se u prodavnicama koje su pod kontrolom nude sve vrste mesa bez ostataka hormona, antibiotika, anabolika, pesticida, mikotoksina i teških metala”, kaže u intervjuu za „Potrošač” dr Vesna Matekalo Sverak, direktor Instituta za higijenu i tehnologiju mesa.
Da li su opravdani česti medijski napisi o tome da jedemo loše, nekvalitetno meso?
Bezbednost mesa godinama se planski kontroliše i to je obuhvaćeno nacionalnim planom nadgledanja ostataka veterinarskih lekova i materija koje zagađuju okolinu u mesu i proizvodima od mesa. Prema ovom planu, godišnje se uradi oko 7.500 ispitivanja. Troškove ovih ispitivanja pokriva država, tačnije Uprava za veterinu Ministarstva poljoprivrede. U ovaj posao, koji Evropska unija svrstava u jedan od najznačajnijih, uključen je veliki broj veterinarskih inspektora u 25 okruga u Srbiji. Rezultati ispitivanja koje dobijamo i koji su pod strogim nadzorom govore o tome da se u Srbiji na najvišem nivou vodi računa o zdravlju potrošača i da mi jedemo bezbedno meso. Osim toga, redovno se kontroliše i mikrobiološka ispravnost mesa u prometu, način čuvanja, uslovi transporta, prodaje i sve što je važno da bi se obezbedilo da meso ostane ispravno od momenta proizvodnje do trenutka kada ono stigne do potrošača.
(/slika2)Šta rad i razvoj instituta znače za građane Srbije? Može li se reći da vi u velikoj meri brinete o zdravlju nacije?
Bezbednost hrane i zaštita potrošača su imperativi savremenog društva, a s obzirom na osnovnu delatnost instituta, pažnja našeg istraživačkog rada uvek je usmerena na iznalaženje najboljih rešenja za zaštitu potrošača u pogledu zdravstvene ispravnosti i kvaliteta prehrambenih namirnica, pre svega mesa, proizvoda od mesa i namirnica životinjskog porekla. Jedan od pravaca je i razvijanje novih i unapređenje postojećih analitičkih metoda. Ovaj naš stav umnogome potvrđuju i naučnoistraživački projekti koje smo radili u okviru tehnološkog razvoja za Ministarstvo za nauku i tehnološki razvoj.
Čime se još bavi Institut za higijenu i tehnologiju mesa, jer on ipak nije samo laboratorija?
Institut za higijenu i tehnologiju mesa je istraživačko razvojni institut gde su primenjena i razvojna istraživanja usmerena ka zadovoljenju potreba korisnika, na prvom mestu industrije mesa. Uloga instituta je da plasiranjem svojih istraživačkih rezultata i znanja, jača i unapređuje industriju mesa kao i druge grane prehrambene industrije.
(/slika3)Zadatak je da u okviru usvojene liste nacionalnog prioriteta u domenu nauke i tehnologije, od kojih je jedan od sedam prioriteta poljoprivreda i hrana, sledi jedan od najvažnijih ciljeva Srbije, a to je ulazak u Evropsku uniju. Zbog toga, u periodu koji dolazi institut mora da sledi principe koji su postavljeni, a to je da obezbeđenjem visoke stručne kompetentnosti zaposlenih, korišćenjem svojih naučnoistraživačkih, razvojnih i laboratorijskih potencijala i stalnim prisustvom u privredi i stručnoj i naučnoj domaćoj i međunarodnoj javnosti, doprinese razvoju industrije, asortimana i kvaliteta proizvoda i snabdevanju tržišta bezbednim namirnicama. Na taj način institut stalno učestvuje u integrisanoj zaštiti zdravlja životinja i ljudi i zaštiti životne sredine.
Kakva je saradnja sa inspekcijama?
Institut pruža usluge, pre svega industriji mesa, kroz konsultativnu saradnju, unapređenje proizvodnje, tehničko-tehnološko projektovanje. Takođe, organizuje obuke stručnjaka industrije mesa i stručnjaka iz drugih grana prehrambene industrije iz oblasti primene i održavanja HACCP-a, razrade novih savremenih analitičkih metoda koje se koriste u kontroli kvaliteta i zdravstvene ispravnosti životnih namirnica u EU. Veliki deo aktivnosti instituta usmeren je na kontrolu bezbednosti, zdravstvene ispravnosti i kvaliteta životnih namirnica i hrane za životinje u proizvodnji i prometu na domaćem tržištu, kao i pri uvozu i izvozu. Ovaj posao institut obavlja u saradnji sa veterinarskom, sanitarnom i poljoprivrednom inspekcijom po ovlašćenju Ministarstva poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede i Ministarstva zdravlja.
Da li je institut do sada dobio akreditacije i u evropskim okvirima?
Institut je referentna laboratorija za nadgledanje ostataka veterinarskih lekova i zagađivača okoline u mesu i proizvodima od mesa, a rezultate koji se dobijaju iz tih ispitivanja prihvata komisija EU, koja redovno proverava i kontroliše rad naše laboratorije. Referentna smo i priznata laboratorija za ispitivanje mesa i proizvoda od mesa na trihinu, a ovlašćenje za izdavanje uverenja o autentičnosti junećeg mesa koje se izvozi na tržište EU, svake godine se potvrđuje uredbama EU.
Upravo je 31. decembra 2010. godine završen trogodišnji ciklus naučnoistraživačkih projekata Ministarstva za nauku i tehnološki razvoj gde su istraživači instituta bili angažovani u 13 projekata, a u pet projekata tehnološkog razvoja institut je bio nosilac istraživanja.
Kakav je vaš stav o tome da se na tržištu pojavljuje veliki broj nezavisnih laboratorija i koliko akreditovanih ima na tržištu?
Mi ne vodimo računa o tome koliko akreditovanih laboratorija ima na tržištu. O tome vodi računa akreditaciono telo Srbije i podaci o tome mogu se naći na njihovom sajtu. Ono o čemu mi brinemo jeste da stalno usavršavamo svoj rad iz oblasti analitike, da razvijamo nove metode, da ih ocenjujemo i svoj rad proveravamo na međunarodnom nivou.
Redovno učestvujemo na proficiency testovima koje organizuju referentne laboratorije EU i postižemo veoma dobre rezultate. Prošle godine pozitivno je ocenjeno naše učešće u proficiency testovima iz oblasti ostataka koje organizuju referentne laboratorije EU– Berlin, Fužer i Bilthofen, a pozitivno su ocenjeni i rezultati testiranja mikrobioloških metoda na ring testovima u organizaciji FEPAS, LEAP i LGS – Velika Britanija; DLA – Nemačka.
--------------------------------------------
Veterinari, hemičari, biohemičari...
Kada govorimo o stručnom kadru instituta, slobodno možemo reći da je u institutu zastupljena multidisciplinarnost. Po tradiciji, najviše ima veterinara, a osim njih tu su i hemičari, biohemičari, fizikohemičari, tehnolozi, biolozi, molekularni biolozi, farmaceuti... Naši stručnjaci su specijalizacije, magistrature i doktorate odbranili na Fakultetu veterinarske medicine, Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu, Tehnološko-metalurškom fakultetu, Prirodno-matematičkom fakultetu i Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu. U institutu radi deset doktora nauka, 12 magistara i sedam specijalista. U ovom trenutku 18 stručnjaka instituta je na usavršavanju i na putu do odbrane doktorske disertacije. U ovoj godini očekujemo tri nova doktora nauka i bar još četiri doktorske teze koje će se privesti kraju. Smatram da je kadrovsko jačanje nešto najznačajnije što se u poslednjih nekoliko godina desilo institutu za higijenu i tehnologiju mesa. To već daje rezultate, a u narednom periodu će ti rezultati biti još uočljiviji.