Planetarna histerija

Mladi etnolog Tijana Cvjetićanin dobitnik je nagrade "Borivoje Drobnjaković" koju svake godine dodeljuje Etnografski muzej u Beogradu za najbolji diplomski rad. Njen esej "SMS poruke kao novi oblik folklorne komunikacije" privukao je pažnju stručne javnosti i otvorio neke nove horizonte u savremenom pristupu nauci.

Nova planetarna histerija koja se zove SMS poruke spada u takozvani elektronski folklor i upravo se ovim fenomenom Tijana Cvjetićanin bavi u svom diplomskom radu. Prema njenim rečima, mobilne poruke ne predstavljaju folklor u tradicionalnom značenju, niti je reč o folklorizmu kakav je u medijima ranije postojao, kao što je prenošenje folklornih svečanosti ili puštanje izvorne narodne muzike. Razlika između tog folklorizma i fenomena koji se danas dešava je u tome što se poruke više ne prenose usmenim putem nego se koriste nove tehnologije i mediji.

– Interesantno mi je bilo da istražujem šta je to ostalo od tradicionalnog u novom folkloru, a šta je to što je skroz novo. Postoje mnoge poruke koje su na fonu nekih već postojećih kao što su ljubavne poruke, zdravice, čestitke, šale i drugi oblici koji su uvek postojali u našem folkloru. Međutim, pojavljuje se veliki broj poruka koje su isključivo posvećene mobilnom telefonu koji je napravio pravi bum i postao naš statusni simbol, tvrdi naša sagovornica, objašnjavajući da su joj inspiracija za naučni rad bili tinejdžeri koji su najzagriženiji korisnici mobilnih telefona. Oni gotovo opsesivno pribegavaju mobilnoj komunikaciji, a mobilni telefoni im služe da se pozicioniraju u društvu. Jer što više poruka prime i što ih više ljudi "cima", to su popularniji u društvu. Oduvek je druženje u pubertetu bilo intenzivno, ali nikada nije kao danas bilo prisutno 24 časa dnevno. Poznanici su zahvaljujući novoj tehnologiji non-stop umreženi.

– SMS poruke rade ono što su nekada spomenari. Upečatljivo mi je bilo da devojčice preko porukica formiraju rodni identitet, a za to su nekada bili zaduženi spomenari. U mobilnim porukama prisutni su isti smerovi komunikacije koji su bili i u spomenarima. Na primer, nikada dečaci nisu posedovali spomenare, niti su se upisivali u njih. Isto tako, ljubavne poruke nikada neće slati dečaci međusobno, ali devojčice hoće jer to predstavlja razmenu materijala. SMS poruke imaju i psihološki efekat. Zahvaljujući njima mladi ostvaruju indirektan kontakt sa svojim vršnjacima, a da pri tom ne moraju da razgovaraju sa njima licem u lice što je već problematično za mlade koji su u tom uzrastu prilično stidljivi, ističe Cvjetićanin i dodaje:

– Preko poruka mladi uspostavljaju međuljudske, a naročito muško-ženske odnose. Mobilna pošta, s druge strane, devojčicama pruža sliku kako to treba da izgleda savremena tinejdžerka. To je isto tako preuzeta forma spomenara. Ovaj vid elektronskog folklora jeste pisani folklor, ali je bitno različit jer nije statičan. Ne postoji štampanje, fiksiranje teksta, i on je uvek podložan promeni. Novi momenat je i da su ljudi koji koriste nove medije ujedno i njegovi kreatori. Oni sami mogu da menjaju sadržaj poruke, a i imaju istu slobodu izražavanja kao i u usmenoj komunikaciji, mada je to opet medijski posredovana komunikacija što je potpuno novi fenomen.

Naša sagovornica nam objašnjava da joj je bilo teško da nađe teorijsku osnovu za svoj rad, jer literatura o ovoj temi zapravo ne postoji. Imala je veliku podršku njene mentorke Dragane Antonijević koju je zaintrigirala aktuelnošću teme.

– Poznajem ljude čije su teme bile odbijene jer se smatralo da to nije etnologija i antropologija što je, smatram, u startu pogrešan koncept jer su granice pomerene u savremenom svetu nauke – ističe Cvjetićanin, koja tvrdi da joj nagrada za sada još nije otvorila neke nove puteve.

– Etnološki kadar je slabo kome potreban u ovoj zemlji i to je veliki problem ljudi koji završe etnologiju jer radno mesto faktički ne postoji – smatra naša sagovornica. Ipak, Etnografski institut će uskoro u svom "Glasniku" objaviti skraćenu verziju diplomskog rada Tijane Cvjetićanin, i to onaj deo koji je fokusiran na tinejdžerski folklor.

Naša sagovornica je upisala postdiplomske studije na Filozofskom fakultetu koje su još, kako tvrdi, u procesu reformisanja.

– Popriličan haos vlada na našem fakultetu. Čak ni ceo Filozofski fakultet nema ujednačen program reforme postdiplomskih studija, tako da samo neke grupe rade po novom programu, a i to nažalost samo na papiru – kategorična je Cvjetićanin koja će posle magistrature pokušati da dobije stipendiju za dalje studije u inostranstvu jer joj je najveća želja da nastavi da se bavi istraživačkim i teorijskim radom, a ne da se zaposli kao kustos u muzeju.

--------------------------------------------------------------------------

Multimedijski fenomen

Postoji više načina cirkulacije poruka. Izuzetno su popularni internet sajtovi sa bazama tih poruka. Reč je o hiljadama poruka koje objavljuju čak pojedini časopisi. Takođe, SMS-ovi se pojavljuju i na TV ekranima. To je multimedijski fenomen koji nije samo ograničen na mobilnu telefoniju i usmerenu komunikaciju. Telefonske poruke su prisutne na svim jezicima sveta i sve imaju isti sadržaj. Isti su obrasci, teme, načini obrade, jezička sredstva… Ovaj planetarni fenomen očigledno ima veze sa spajanjem modernih tehnologija i ljudske potrebe da simboliše, estetizuje svakodnevnu komunikaciju, ljudske odnose, pravila ponašanja.