Srpski krediti po evropskim pravilima
Ne očekujemo probleme u primeni budućeg zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga, jer je čak dve trećine banaka koje rade u Srbiji iz zemalja Evropske unije u kojima se posluju po direktivi EU po kojoj je napisan naš zakon, izjavila je juče Mira Erić-Jović, guverner NBS na tribini povodom Svetskog dana prava potrošača koja je održana u NBS.
Ona je ponovila da će bankarske klauzule ubuduće morati da budu određene i odredive i da banke neće moći jednostrano da ih tumače pozivajući se na poslovnu politiku, kao i da budući zakon neće važiti retroaktivno, kako se pogrešno tumači u javnosti, već da se usklađivanje odnosi na deo koji se odnosi na budućnost posle početka primene zakona. Ona je rekla i da nema razloga da se odredbe o platnim karticama koje se tiču odgovornosti klijenta do vrednosti od 150 evra shvate kao poziv na kriminal, kao i da nema ništa sporno u tome što je predviđeno da klijent može da odustane od ugovora posle 14 dana i da novac vrati 30 dana posle obaveštenja banci s kamatom.
Generalni sekretar Udruženja banaka Srbije Veroljub Dugalić ocenio je juče da je dobro što se donosi jedan takav zakon, ali da neke odredbe mogu da budu problematične u primeni.
Mira Erić- Jović
– Pravo na ravnopravnost je narušeno time što korisnik kredita može od njega da odustane i da mesec i po dana koristi sredstava koja su mu odobrena pod uslovima za dugoročno zaduživanje. Pri tom je bio upoznat sa svim odredbama ugovora. Kako bi to bilo da se banka predomisli i kaže vrati pare. Ovom odredbom se devalvira ugovor i stvara pravna nesigurnost – rekao je Dugalić.
U predloženom zakonu o zaštiti korisnika finansijskih usluga problematično je i rešenje kod potrošačkih kredita, gde potrošač koji nije zadovoljan kupljenom robom, a prodavac ne želi da ga obešteti, može da traži nadoknadu od banke koja mu je odobrila zajam za kupovinu tog proizvoda.
Udruženje banaka Srbije ocenilo je da je negativna i odredba, istakao je Dugalić, kojom je predviđeno da vlasnik kreditne kartice može u roku do 45 dana da prijavi neovlašćeno korišćenje kartice i snosi nastala dugovanja do iznosa od 15.000 dinara. Te odredbe primoraće banke da uvedu rigorozne uslove za odobravanje potrošačkih kredita i kreditnih kartica.
– Direktiva EU o zaštiti korisnika finansijskih usluga se odnosi na nove kredite, a ne kao kod nas retroaktivno. U tečaju je 1,2 miliona kredita i banke imaju više od šest miliona ugovora sa klijentima. Kako se retroaktivnost može primeniti na toliki broj – pitao je Dugalić.
Ova opaska je zasmetala predsedniku Nacionalne organizacije potrošača Srbije Goranu Papoviću koji je rekao da se odredba o retroaktivnosti odnosi na 70.000 dugoročnih ugovora i to onih stambenih, dodajući da potrošači traže samo da uslovi ugovaranja kredita budu potpuno jasni i da se znaju svi troškovi koji ulaze u kredit.
Papović je kazao i da bi jedno od prihvatljivih rešenja bilo da se deo oko uređenja zaštite prava korisnika kod potrošačkih kredita premesti u Zakon o zaštiti potrošača.
J. Rabrenović