Ambasadori prećutkuju činjenice
Милорад Додик Фото Т. Јањић
Od našeg stalnog dopisnika
Banjaluka – Stav predsednika RS Milorada Dodika da u BiH na sceni nije vladavina prava nego „ambasadokratija“, potvrdio je i odgovor koji je dobio na pismo upućeno ambasadorima država članica EU i Saveta za sprovođenje mira u BiH (PIK).
Povod za Dodikovo obraćanje diplomatama bio je nalog visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Valentina Incka kojim je 5. januara obustavio primenu Zakona o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji RS i koja je pod zabranom raspolaganja.
U pismu upućenom 24. februara, Dodik je argumentovano, na osam gusto kucanih strana, osporio legalnost Inckovog naloga.
Dodik se pozvao na latinsku izreku da „ne biva nepravda onome koji na nepravdu pristaje”, kojom je poručio da ne pristaje na nepravdu koju međunarodni zvaničnici nanose RS.
Od niza argumenata izdvojićemo najbitnije. Dodik je podsetio na Član 1.3. Ustav BiH koji glasi:
„Sve državne funkcije i ovlašćenja koja ovim Ustavom nisu izričito dodeljena institucijama BiH, pripadaće entitetima.” „U Ustavu BiH i aneksima Dejtonskog sporazuma nema pravnog osnova kojim bi bilo ustanovljeno pravo BiH da ima imovinu.”
Dodik je dodao da to znači da imovina pripada entitetima i da u Ustavu BiH nema uporišta za donošenje Zakona o podeli državne imovine.
Dodik pobija tezu bošnjačkih političara da sva imovina u BiH pripada državi, i to na osnovu njenog ustavnopravnog kontinuiteta, koji joj je priznat Dejtonskim sporazumom.
Dodik podseća da je Republika BiH prestala da postoji 14. decembra 1995, kada je potpisan Dejtonski sporazum, odnosno da je RBiH formalno ukinuta 18. marta 1994. Vašingtonskim sporazumom kojim je stvorena Federacija BiH.
„Protivnici dejtonske BiH insistiraju da sva imovina koja je ranije pripadala Socijalističkoj Republici BiH sada pripadne BiH i da se mora uknjižiti kao njeno vlasništvo To nema veze ni s pravom ni sa stvarnošću – ne postoji BiH van entiteta”, upozorio je Dodik.
„Očekujem da vaše ekselencije prenesu vašim vladama stavove sadržane u ovom pismu, kojim se RS zalaže za poštivanje vladavine prava, što jedino može obezbediti opstanak i stabilnost BiH, kao države nastale po međunarodnom ugovoru”, zaključuje Dodik.
U odgovoru koji je nedavno dobio od visokog predstavnika i 11 ambasadora, navedene su dve rečenice. Prva potvrđuje prijem pisma. U drugoj se kaže:
„Primili smo k znanju sadržaj Vašeg pisma, ali iz naših mnogih razgovora s Vama o ovim pitanjima, nećete biti iznenađeni da saznate da se sa istim ne slažemo.”
Komentarišući odgovor, Dodik je za „Politiku” izjavio: „Činjenica da oni nisu obrazložili zbog čega se ne slažu s mojim navodima potvrđuje da su oni tačni i da ne mogu da ih opovrgnu. Poražavajuće je da oni ignorišu ustavno uređenje BiH i da svoju političku moć, kojom drži bošnjačku stranu, izdižu iznad vrhovnog pravnog akta svake države. Najkraće rečeno, oni pravo potčinjavaju svojoj političkoj moći.“
Sa ovom argumentacijom saglasan je i profesor ustavnog prava na banjalučkom Pravnom fakultetu dr Mile Dmičić:
„Država se ne gradi nepoštovanjem, derogiranjem i čestim menjanjem ustava, već njegovom primenom i aktivnim, efikasnim i odgovornim radom njenih institucija.”
Boro Marić
-------------------------------------------
Ruganje novinarstvu
Od našeg stalnog dopisnika
Banjaluka – Politički magazin „60 minuta” Federalne televizije, koji uređuje i vodi Bakir Hadžiomerović, „nije novinarstvo, nego je svojevrsno ruganje novinarstvu, parodija novinarstva”.
Ovo za „Politiku“ kaže dekan banjalučkog Komunikološkog koledža dr Aleksandar Bogdanić posle analize jezika koji koriste Hadžiomerović i njegov saradnik Slobodan Vasković koju je napravilo Nezavisno udruženje novinara Republike Srpske.
U stotinu emisija magazina „60 minuta”, RS je 187 puta nazvana mafijaškom državom koja je „protivustavno formirana”. U nekim emisijama srpski i hrvatski političari su nazivani fašistima, četnicima i ustašama.
„Imajući na umu da često bez valjanih dokaza i činjenica kvalifikuju ili ocrnjuju pojedine osobe, ti izrazi su, naravno i uvredljivi. Ono što je karakteristično za pojedine priloge u pomenutim emisijama jeste to da počnu s određenom uvodnom tezom ili tvrdnjom, obično iz studija, što je dobra polazna osnova istraživačkog novinarstva. Ali po pravilima istraživačkog novinarstva, takvu tvrdnju potom treba obrazložiti i dokazati”, konstatovao je dr Bogdanić.
Na pitanje da li je ovakva praksa samo posledica nepoznavanja pravila profesije ili i političkog uticaja, dr Bogdanić odgovara:
„Budući da nemam dokaza o političkim uticajima, mogu da govorim samo o prvom. Novinarstvo je zahtevan misaoni rad. Istraživačko novinarstvo je vrhunski intelektualni poduhvat, jer iziskuje sve navedeno i još mnogo čega drugog, poput mukotrpnog prikupljanja i provere podataka i dokaza, i, posebno u našoj sredini, hrabrosti i uredničke podrške.“
Naši pokušaji da dobijemo mišljenje urednika Hadžiomerovića završili su se neuspešno, jer se nije javljao na telefon. Njegov saradnik Vasković samo je rekao da ne želi da komentariše stavove dr Bogdanića, jer se „nije oglašavao kada su zvaničnici RS, prvenstveno Milorad Dodik, vređali novinare FTV“.
B. Marić