Smehotvorac među pesnicima
Требиње: Место одржавања научног скупа
Trebinje – Uoči Blagovesti, u Trebinju je počeo sa radom dvodnevni naučni skup na temu: „O pesmama, poemama i poetici Matije Bećkovića”. Ovo je četrnaesti naučnik skup u okviru poetičkih istraživanja pesništva 20. veka, a prvi u okviru naučnog projekta „Smena poetičkih paradigmi u srpskoj književnosti 20. veka: nacionalni i evropski kontekst”. Naučni skup se četvrti put održava u Trebinju, u organizaciji Instituta za književnost i umetnost iz Beograda, Učiteljskog fakulteta iz Beograda i Dučićevih večeri poezije, odnosno grada Trebinja.
Na početku skupa Dobroslav Ćuk, načelnik opštine Trebinje, uručio je statuu Jovana Dučića pesniku Matiji Bećkoviću.
Pomalo je neobično, istakao je u uvodnom izlaganju Jovan Delić, što je tek četrnaesti skup posvećen Bećkoviću. Ovaj projekat je zamišljen tako da kao rezultat istraživanja donosi sudove opštije prirode i dužeg veka trajanja, pa su se organizatori do sada samo dva puta odlučili za žive pesnike: Miodraga Pavlovića i Ljubomira Simovića. Bećković je, smatra Delić, najveći smehotvorac među našim pesnicima. Njemu je smeh dat kao božiji dar. Bećković je jedan od naših najvećih i najaktuelnijih satiričara.
Institut za književnost i umetnost svojim edicijama, monografijama i studijama, naglasio je Miodrag Maticki, ostavio je dubok trag u našoj nauci o književnosti. Jedna od tih edicija jeste i biblioteka „Poetička istraživanja” u kojoj je objavljeno 14 zbornika o najvećim srpskim pesnicima 20. veka: Milanu Rakiću, Momčilu Nastasijeviću, Disu, Simi Panduroviću, Rastku Petroviću, Branku Miljkoviću, Stevanu Raičkoviću, Vasku Popi, Miodragu Pavloviću, Ivanu V. Laliću i Ljubomiru Simoviću. Bećković je, primetio je Maticki, naučio od naroda kako se kazivanjem i pesmom opstaje u životu i odoleva stvaralačkim i svakojakim izazovima.
Petar Pijanović je ukazao na dve Bećkovićeve knjige koje sadrže njegove poetičke poglede: „Moj pretpostavljeni je Gete” (1991) i „Besede” (2006). Bećković pojam poezije razume u njegovom širem, reklo bi se izvornom značenju. U antičko doba poezija je označavala tvoraštvo ili stvaralačko umeće. Na tragu takvog značenja ovoga pojma je i Matija Bećković.
Među mnogim podelama pesništva, a tumači bez njih ne mogu, Stevan Kordić je ponudio još jednu: podelu na jasno i nejasno pesništvo koju je moguće i osporavati i braniti, i dokazivati kako je besmislena i kako nije. U razdoblju kada su pesnici usmeravali pažnju ka novim pesničkim mitologijama i njihovim nenadanim, egzotičnim i nepotrošenim uporištima, kaže Dragan Hamović, Matija Bećković se vraća predelima dubokog pamćenja, ponetim iz detinjstva, sklapajući, od elemenata kratkih folklornih oblika, novu i moderno intoniranu pesničku mitopeju.
Sanja Paripović je govorila o Bećkovićevim sonetima. Poput neosimbolista, pesnik je uveren da se istinska poezija ostvaruje kroz formu, bez koje poezije ne može ni biti. Otuda uobličenost njegovog izraza u kraće i duže oblike. Nedeljka Perišić je analizirala poemu „Kad budem mlađi” i primetila da je iz nje Bog proteran, pominje se samo na jednom mestu, ali više da bi se napravio specifičan govorni obrt, skoro vic. U jeziku Bećkovićeve poezije, naglašava Marko M. Radulović, nataložen je semantički potencijal parodije. Međutim, u smislu, koji počiva izvan tog jezika, pa je samim tim izuzet od procesa koji se odvijaju u jeziku, začinje se autoparodija.
Aleksandar Jovanović je govorio o ljubavnim pesmama Matije Bećkovića, Ranko Popović o poetičkim aspektima njegovog ljubavnog pesništva, Predrag Petrović o humoru u ranoj poeziji Matije Bećkovića, Boško Suvajdžić o žanrovima u njegovoj poeziji, Aleksandar Milanović o jezičkoj igri u poemi „Ćeraćemo se još”, Marko Avramović je uporedio pesništvo Matije Bećkovića i Branislava Petrovića, a tema Branka Brđanina bila je: „Tragedija koja traje: drama Matije Bećkovića”.
Učesnici naučnog skupa uputili su apel za oslobađanje Božidara Vučurevića, ratnog predsednika Trebinja, jednog od osnivača Dučićevih večeri poezije.
Z. Radisavljević
----------------------------------
Pesničke vertikale Ljubomira Simovića
Prošle godine u Trebinju je održan naučni skup o delu Ljubomira Simovića. U muzeju Hercegovine predstavljen je zbornik radova „Pesničke vertikale Ljubomira Simovića”. O upravo objavljenom zborniku govorili su Aleksandar Jovanović, Jovan Delić, Jelena Novaković, Ranko Popović i Aleksandar Milanović.