Deca znaju šta je štednja
Ljudi se često pitaju da li deca uopšte shvataju šta je to novac i kako on funkcioniše? Odgovor je jednostavan: shvataju! Tačnije, deca već od pete godine počinju da razumeju šta je novac i da mu daju neko značenje. U petoj godini, cena za njih predstavlja broj novčića koje moraju da daju za omiljeni slatkiš ili igračku, a vremenom to postaje broj istaknut na nalepnici na proizvodu, da bi od osme godine u potpunosti shvatili da je cena iznos novca koji plaćaju za određeni proizvod.
Otprilike od osme godine počinju i da pamte cene određene igračke ili suknjice po raznim prodavnicama i da upoređuju gde je jeftinija. Ako roditelji govore da deca ne mogu da dobiju određenu igračku ili neku drugu stvar, jer je mnogo skupa, deca će vremenom razviti negativan odnos prema ceni – kao prema barijeri koja stoji pred njima na putu do dobijanja željene stvari. Tada na scenu stupa štednja!
Pogrešno je uverenje da deca sav novac koji dobiju odmah potroše.Oni u zapadnim zemljama počinju da štede već od četvrte godine, tako da u Americi, obično u desetoj godini imaju već od 500 do 700 dolara na bankovnom računu i oko 30 dolara u kasici-prasici. U tabeli se može videti koliki procenat roditelja uči decu različitim vrstama finansijske odgovornosti, u zavisnosti od zemalja iz kojih potiču. Vidimo da u većini slučajeva (pa i u nama najbližoj Slovačkoj) čak 85 odsto roditelja uči decu kako da štede. Jedini izuzetak predstavlja Kina, gde se javlja dilema da li je ovako niska cifra posledica nedostatka novca za štednju ili je to kulturno uslovljeno ponašanje.
|
Da li učite decu kako da... |
||||||
|
Amerika |
Kanada |
Kina |
Kipar |
Slovačka |
Ukupno |
|
|
...štede novac |
85% |
82% |
54% |
85% |
86% |
78% |
|
...plaćaju račune |
34% |
31% |
32% |
52% |
27% |
35% |
|
...upoređuju cene i nađu najpovoljniju ponudu |
75% |
72% |
70% |
70% |
74% |
72% |
|
...traže i koriste kupone |
49% |
45% |
35% |
24% |
41% |
39% |
Izvor: Synovate
U jednom manjem istraživanju koje je sprovedeno u Srbiji, na uzorku od 50 roditelja, utvrđeno je da roditelji uče decu štednji i da deca počinju da štede već od četvrte godine (u skladu sa trendovima u svetu). Naravno, što su deca starija, to veći procenat njih štedi. Međutim, za razliku od sveta, u Srbiji velika većina dece (sudeći po navedenom istraživanju), čak 90 odsto, štedi u kasici, a nema otvoren bankovni račun.
Banke su među prvima prepoznale veliki potencijal dečjeg tržišta na našim prostorima i stvorile privlačnu ponudu. U ovom trenutku u Srbiji je nekoliko banaka koje nude različite vrste dečje štednje. Da bi deci štednja u bankama bila što primamljivija obično se na posterima ovih banaka pojavljuju različite maskote, kao što su zmajevi, prasići, cvrčak, nilski konjići... Banke obično nude povoljnije uslove za dečje račune (koje otvaraju roditelji), a u pojedinim slučajevima moguće je otvoriti račun za bilo koje dete kojem želite da poklonite račun za štednju i da dobijete sertifikat koji će potvrditi taj poklon.
U istraživanjima sprovedenim u svetu mogu se naći podaci da najviše štede deca uzrasta četiri i pet godina, jer za štednju izdvajaju čak 40 odsto svojih mesečnih primanja. Već u uzrastu od sedam do devet godina, taj procenat pada na 25 odsto, jer u tom periodu počinju da shvataju šta sve novcem mogu da kupe i rastu im potrebe i želje. Deca od 10 do 12 godina za buduću potrošnju, tj. na štednju, izdvajaju u proseku 30 odsto od svog džeparca.
Uobičajeno je da deca štede radi kupovine nekih „većih” stvari, koje ne mogu da priušte iz „redovnih primanja”. Najčešće su to: igračke, obuća, tehnologija (npr., iPod, mobilni telefon), video igrice, karte za koncerte i dr. Većinu svoje ušteđevine deca troše za praznike – Novu godinu i Božić, ali i za rođendane drugara.
Kao i kod prethodnih tema, još jednom bih podsetila da su roditelji ti koji su najvažniji za dečje učenje o finansijskoj odgovornosti i ponašanju u potrošnji. Deca gledajući primer svojih odraslih ukućana uče kako treba da se ponašaju prema novcu i to preslikavaju u svakodnevne situacije.
Praktični saveti za roditelje:
- Ne kupujte deci sve što od vas zatraže
- Tražite da deca učestvuju u plaćanju skupljih stvari
- Dajte deci već od četvrte godine da raspolažu nekom
simboličnom sumom – npr. sa 50 dinara
- Kada su stariji pokažite im kako se popunjavaju
čekovi i koriste platne kartice
- Pričajte sa njima otvoreno o finansijskoj situaciji
- Objasnite im koje sve opcije imaju na raspolaganju:
štednja, akcije, obveznice, investicione jedinice i sl.
- Pokušajte da unesete u priče o finansijama i malo humora – uplašiće se ako uvek imate ozbiljan ton i mračan izraz lica kad pričate o novcu i finansijama