Od državnih do olimpijskih simbola
Olimpijski komitet Srbije 16. marata promenio je svoj logo, znak pod kojim su sportisti Srbije prvi i poslednji put učestvovali na letnjim olimpijskim igrama, u Pekingu 2008. godine. Umesto znaka sa državnom zastavom iznad koje stoje olimpijski krugovi, a ispod napis „Srbija” naši sportisti će na Igrama u Londonu iduće godine, na 100. godišnjici prisustva na olimpijskoj sceni, na grudima imati novi „grb” – koji čine olimpijski krugovi kao simbol olimpizma i, ispod njih, štit sa ocilima (deo grba Republike Srbije), kao državni simbol. Moderno dizajnersko rešenje ne sadrži ime zemlje...
Međunarodni olimpijski komitet je i ovog puta odobrio novi znak našeg olimpijskog komiteta, možda i rekordera među nacionalnim olimpijskim komitetima, po broju promena svog obeležja, odnosno grba koji su naši sportisti nosili na olimpijskim igrama.
Olimpijski komitet Srbije, osnovan 1910. kao Srpski olimpijski klub, primljen je u MOK 1912. – bez znaka. Tada ih nisu imali ni ostali olimpijski komiteti.
Na početku – državni grb
Sportisti su se između dva velika rata na olimpijskim igrama, po pravilu, takmičili sa državnim grbom na grudima.
Nažalost, ne zna se da li su naši prvi olimpijci Dušan Milošević i Dragutin Tomašević, u Stokholmu 1912. na grudima nosili grb Kraljevine Srbije. U dokumentima iz tog doba stoji da se u Stokholm nosila zastava dugačka četiri metra i to je sve. Prva olimpijska misija Srbije u kojoj su, pored dvojice pomenutih atletičara, bili stručni rukovodilac Andra Jović i delegati na Kongresu MOK Svetomir Đukić, direktor i Dragoslav Vojinović, sekretar OKS, nije ostavila za sobom ni jednu zajedničku fotografiju iz Stokholma. Jedina fotografija na kojoj je slučajno zabeležen nastup našeg sprintera sačuvana je u Stokholmu. Na njoj je iza pobednika kvalifikacione trke na 100 m Šveđanina Lindberga naš Milošević, koji je zauzeo treće mesto sa „11 sekundi i 3/5”. Vidi mu se levo rame i deo grudi, deo glave, leva noga... Na levoj strani grudi nema grba, ali tada se grbovi nisu nosili na srcu, već posred grudi...
Sa osnivanjem Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca naš olimpijski komitet postaje Jugoslovenski i na Igrama u Antverpenu 1920. fudbaleri SHS nastupaju pod imenom „Yougo-slavie”, a na grudima nose grb Kraljevine: bele orlove (ispod krune) sa štitom na kojem su delovi srpskog, hrvatskog i slovenačkog grba.
Pod tim obeležjem jugoslovenski sportisti nastupali su sve do 1936. i Igara u Berlinu. Na fotografijama iz tog doba uočavaju se ipak razlike u veličini grba, boji pozadine, ali i mesta na kojem se nosi. Fudbaleri su nosili veliku verziju na levoj strani grudi, gimnastičari manju na sredini grudi...
Prvi znak JOK kreiran za Rim 1960.
Nova Jugoslavija debituje 1948. na Igrama u Londonu sa državnim grbom sa pet buktinja i crvenom petokrakom, a prvi znak Jugoslovenskog olimpijskog komiteta, na svečanim „uniformama” lansiran je na Igrama u Rimu 1960. godine. Bio je horizontalan, a činila ga je državna zastava iznad koje su bili olimpijski krugovi, a ispod napis„Jugoslavija”. Na dresove i dalje je bio prišiven državni grb sa buktinjama.
Za Tokio 1964. znak je stilizovan. Zvezda petokraka je iskočila iz zastave i ušla u olimpijske krugove, a do nove promene došlo je već za Igre u Meksiku 1968. Znak JOK, bio je u obliku štita, na donjem kraju zaobljen. Ispod olimpijskih grugova pisalo je Jugoslavija, a ispod je bio grb SFRJ, koji je i dalje krasio dresove sportista.
Isti znak sportisti su nosili na trenerkama i u Minhenu 1972. ali na svečanim „uniformama” imali su „spljošten” beli štit sa napisom „Jugoslavija” velikim olimpijskim krugovima i zastavom koja se spuštala niz stranice štita...
U Montrealu 1976. nestaje beli znak, a na starom znaku izvršena je korekcija. Napis „Jugoslavija” nije ispisan vodoravno ispod zastave, već polukružno iznad grba sa pet buktinja. U Moskvi 1980. naziv zemlje na grbu na sportskoj opremi je ponovo ispisan horizontalno u gornjem delu grba, a na odelima za svečano otvaranje i zatvaranje znak JOK je sličan donedavnom – na belom polju ispod olimpijskih krugova i trobojke pisalo je „Jugoslavija”. Isti simboli korišćeni su i u Los Anđelesu 1984. i Seulu 1988. s tim što je na zvaničnoj opremi umesto znaka JOK bila odštampana trobojka sa petokrakom.
Bez obeležja u Barseloni 1992.
U Barseloni 1992. naši sportisti su nastupili bez nacionalnih obeležja kao individualni olimpijski učesnici, a razlog su bile sankcije Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija.
U Atlanti 1996. prvi put na letnjim olimpijskim igrama sportisti na grudima nose grb SR Jugoslavije – dvoglavog belog orla na crvenom polju sa štitom na kojem unakrst stoje ocila i lav, a na starom znaku JOK trobojka je bez petokrake...
U Sidneju 2000. simboli su isti, a četiri godine kasnije u Atini na znaku našeg olimpijskog komiteta na beloj pozadini ispod olimpijskih krugova i trobojke ispisano je „SCG”.
U Pekingu 2008. ispod olimpijskih krugova i države zastave (sa grbom) pisalo je „Srbija”.
U London će naši sportisti putovati s novim znakom, još neprepoznatljivim u svetu i šteta je što u njega, možda između olimpijskih krugova i štita sa ocilima, ili na krstu, nije nađeno mesto za „Srbiju”...
Ž. B.
-----------------------------------------------------------
Pariz 1924: Leon Štukelj
Pariz 1924: fudbaleri
Atlanta 1996: košarkaši sa Mohamedom Alijem,
Helsinki 1952: Rajko Mitić,
Minhen 1972: Milan Lazarević,
Montreal 1976: Slavko Obadov
Montreal 1976: Momir Petković, Ivica Frgić, Ace Rusevski, Tadija Kačar i Matija Ljubek
Seul 1988: Jasna Šekarić
Tokio 1964: Stevan Horvat
Peking 2008: logo OKS