Kula Nebojša u punom sjaju
Obnovljenu kulu Nebojša, srednjovekovno zdanje podignuto 1460. godine u Donjem gradu Beogradske tvrđave, svečano su juče otvorili Boris Tadić, predsednik Srbije, Karolos Papuljas, prvi čovek Grčke, i Dragan Đilas, gradonačelnik Beograda. Nekadašnje odbrambeno utvrđenje i tamnica čiji je najpoznatiji zatočenik bio veliki grčki revolucionar Riga od Fere, sada je spomenik savremene istorije, oplemenjen izložbenom postavkom koja je završena u martu ove godine.
– Kula Nebojša postaje bitno mesto povezivanja dva naroda, okupljanja ljudi iz sveta kulture i građana koji veruju u zajedničke ideale i evropsku budućnost. Ona je simbol vizije Rige od Fere o nezavisnosti i slobodi balkanskih naroda i njihovom bratstvu. Slobodno mišljenje, slobodna zemlja, sloboda ljudi pretpostavka su kreiranja nove kulture i zato se ovaj dan slavi kao dan zajedničke istorije i slobode. Hvala bogu, Grčka i Srbija danas su slobodne zemlje – poručio je predsednik Srbije.
Otvarajući srednjovekovno zdanje, i prvi čovek Grčke odao je poštu Rigi od Fere.
– On je tvorac i ideolog koji je dao svoj život za viziju nacionalne nezavisnosti balkanskih naroda i njihovog bratstva. Riga od Fere je govorio da „misli dobro onaj koji slobodno misli” – kazao je Papuljas.
Podsetivši da je grčka donacija za renoviranje kule najveća donacija koju je grad Beograd ikad dobio u sferi kulture, Dragan Đilas je poručio da je spomenik obnovom dobio novi značaj.
Dragan Đilas sa Borisom Tadićem i njegovom suprugom Tatjanom (foto D.Jevremović, Politika)
– Kula nije više samo istorijski spomenik, već svedočanstvo o životu za vreme turske vladavine i simbol borbe i osvajanja slobode. U vremenu u kojem se ne možemo pohvaliti velikim brojem muzeja, otvaranje novog predstavlja podvig. Kula Nebojša od izuzetnog je istorijskog značaja ne samo za Srbiju, već za čitav region – rekao je Đilas, dodajući da će otvaranje ovog kulturnog spomenika biti doprinos kandidaturi Srbije za evropsku prestonicu kulture 2020. godine.
U obnovu kule Nebojša, grčka vlada uložila je 1,4 miliona evra, grad Beograd 50 miliona dinara i JP „Beogradska tvrđava” 20 miliona dinara.
M. R. B.