Provera lista čekanja za operacije na srcu
Александар Вуксановић Фото Жељко Јовановић
Republički zavod za zdravstveno osiguranje raspisaće najverovatnije sledeće nedelje tender za angažovanje dodatnih kapaciteta u oblasti kardiohirurgije radi smanjenja lista čekanja za operacije. Kako je u razgovoru za „Politiku” istakao profesor dr Aleksandar Vuksanović, direktor RZZO, na konkurs mogu da se jave sve bolnice koje ispunjavaju uslove Ministarstva zdravlja i kriterijume koji su postavljeni u državnim klinikama, a stručna komisija će na osnovu ponude proceniti sa kojom ustanovom bi trebalo da se potpiše ugovor.
– Krajem prošle i početkom ove godine uočili smo da nam je od pacijenata, kandidata za operacije na srcu, koje smo pozvali, stigao nesrazmerno mali broj odgovora, tek pet do 10 odsto. Bilo je slučajeva da su ljudi nezainteresovani za intervenciju, neki su smatrali da im je nepotreban operativni zahvat ili da nisu hitni slučajevi, a pojedine je bilo teško pronaći. To je kod nas izazvalo sumnju u validnost i ažuriranost lista čekanja i zato smo se angažovali da se napravi jedinstvena lista, odnosno da vidimo koliko stvarno bolesnika čeka – istakao je dr Vuksanović.
Iako su u privatnom Beogradskom KBC-u nedavno izjavili da ugovor sa njima o nastavku operisanja srčanih bolesnika dr Vuksanović nije obnovio iz ličnih razloga, on je odbacio te optužbe istakavši da nikakve opstrukcije sa njegove strane protiv ove bolnice nema.
– Krajem prošle godine ovaj privatni KBC je izgubio licencu za rad na osnovu mišljenja Ministarstva zdravlja, jer nisu ispunjavali kriterijume za izvođenje kardiohirurških intervencija. Imali su probleme sa kadrovima i tehničkom opremljenošću, koje su posle nekoliko meseci otklonili. Meni nije jasna nervoza rukovodstva te bolnice oko raspisivanja tendera za operacije. Mi nemamo negativna iskustva u saradnji sa njima i nema prepreke da se i oni jave na konkurs – rekao je direktor RZZO.
Zahvaljujući potpisivanju Protokola o saradnji sa Univerzitetskom klinikom u Ženevi, deca i odrasli pacijenti sa teškim srčanim manama iz Srbije moći će da se operišu u ovoj uglednoj klinici već od kraja maja, ili početka juna. Osim operacija, naš sagovornik kaže da je dogovoreno i da se naši kardiohirurzi tamo edukuju i učestvuju u intervencijama, kao i da će Švajcarska snositi 95 odsto troškova lečenja. Komisiju, koja će odlučivati ko će moći da ide na operaciju u Ženevu, činiće naši najeminentniji kardiohirurzi i kardiolozi, a pre odlaska u bolnicu i u ovoj oblasti, dodaje on, moraće da se ažuriraju liste čekanja. Do kraja ove godine planirano je da u Ženevu ode 100 bolesnika, a tačan broj zavisiće od stvarnih potreba.
Dr Vuksanović kaže da je RZZO spreman za učestvovanje u sprovođenju kapitacije, odnosno plaćanju po učinku lekara u domovima zdravlja, ali da bi se to pokrenulo neophodno je da nadležne institucije donesu neophodan zakon.
– Postepeno ćemo krenuti sa sprovođenjem kapitacionih formula, nikako naglo, da bi izabrani lekari mogli sebe da „koriguju”. Na našem sajtu zainteresovani mogu da provere kakva bi bila njihova plata, a sve na osnovu broja pacijenata, da li leče decu ili starije građane, koliko se radi na preventivnim aktivnostima i na propisivanju lekova... Kontrola potrošnje lekova postoji i u najbogatijim zemljama, a slučaj da lekari od kojih se traže da plate deo svoje zarade zato što su neadekvatno propisivali lekova nastao je zato što je došlo do ispisivanja recepata mimo indikacija za određena oboljenja – rekao je dr Vuksanović.
Kada je reč o saradnji sa privatnim sektorom, dr Vuksanović naglašava da je prva verzija pravilnika, koja je njega sačekala kada je došao na mesto direktora, naišla na otpor struke i da je to bio razlog za izradu drugog. Cilj je da se državni i privatni lekari izjednače – i po pravima i po obavezama. To znači da će jednog dana privatnici moći da upućuju pacijente u bolnice, da propisuju lekove i pomagala i šalju na oporavak u rehabilitacione centre, ali da će se kontrolisati na isti način kao i državni doktori. Ostalo je još samo, kaže dr Vuksanović, da Ministarstvo zdravlja da konačno mišljenje o ovom pitanju.
Danijela Davidov-Kesar