Raznosače smenili asistenti na terenu
Nemojte da se iznenadite ako vam telefonira "asistent sekretarice gospodina..." Nastavak bi otkrio na kojeg poznatog srpskog biznismena se ta priča odnosi, što i nije previše važno, ali kada su nova zanimanja u pitanju važno je – radno mesto asistenta sekretarice je posve novo. I neobično. Da ne pametujemo, ali u nomenklaturi zanimanja u Srbiji takvo mesto još nije evidentirano. Zato, pitanje sledi – otkad su sekretari imali asistente... Ko ne zna da je počelo, sam je kriv. Počelo je verovatno zbog obima poslova koje narečeni biznismen ima i mora da obavi.
Šalu na stranu, kako se svet razvija tako niču i nova, dotad nepoznata zanimanja. Kompjuterski način rada isforsirao je zanimanja oko kojih se baš "lomi" jezik: kompjuterski tehničar je još lako da se izgovori, ali veb-dizajner, aplikacioni razvojni programer, softverski inženjer, pa dizajner multimedijalnih sadržaja (u nekakvom prevodu koji je samo približan onome što u srpskom fondu reči poznaje naš rečnik), pa aplikacioni tehničar, softverski dizajner... Ko je tu kome šef, ko sluša koga, šta ko radi...
Reforma srednjeg stručnog obrazovanja počela je pre nekoliko godina. Za to vreme čak 34 nova (ogledna) obrazovna profila ušla su u više od stotinu škola u Srbiji. Za ovaj deo reforme zaslužni su program Evropske unije KARDZ, nemačka vladina organizacija (GTC), srpsko Ministarstvo prosvete i sporta i Zajednica srednjih stručnih škola. Takvi ogledi u bliskoj budućnosti neće ući u redovan školski sistem Srbije, ali se zato planira sažimanje i modernizacija svih nastavnih programa. "Ugradnji" ogleda, naime, treba da prethode analize Centra za stručno i umetničko obrazovanje, koji prati i procenjuje eksperimentalne programe u različitim sredinama. Posle svega, procene se iznose Ministarstvu prosvete a kasnije i Nacionalnom prosvetnom savetu. Tek posle njihove verifikacije moguće je da ogled zameni postojeći srednjoškolski program. To znači da u praksi pre zažive nova zanimanja nego što naše školstvo reaguje i počne da školuje decu za ta rečena nova radna mesta.
Ovo je i svojevrsna prilika da učenici po završetku školovanja dobiju posao u preduzeću u kome su obavljali praksu. Pojedine firme već nude i stipendije za deficitarna (čitaj – nova) zanimanja. Ova važna napomena svršenim osnovcima stajaće u jedinstvenom konkursu za upis u srednje škole, pa će tako imati mogućnost boljeg izbora.
Kada u Srbiji kažete da vam se radno mesto zove moderator ili animator, ljudi su skloni da pomisle svašta. A to je ustvari posao pokazivača i zabavljača. U varijantama, naravno...
Uspešna preduzeća na Zapadu odavno su zagrebala ispod površine problema i ponudila rešenja. Gotovo da nema velike firme koja u svojoj organizaciji nema "Human resource menager" ili menadžera za ljudske resurse. Shvatilo se odavno da je uspešna firma nezamisliva bez čoveka, ili čitavog sektora, koji brine o okupljanju i razvoju ljudskih potencijala, presudnih za opšti uspeh kompanije.
Ko se seća Šuvarove reforme od pre dve decenije, setiće se da je ona donela brojna nova zanimanja po završetku stručnih škola: nabacivač pene za brijanje, izrađivač donjeg dela obuće i slična konkretna ali nerazumljiva zvanja i znanja. Svršeni gimnazijalci sticali su zanimanja "saradnik u nastavi", "pomoćni informatičar" i slično, i svi su se smejali autoru i njegovoj reformi. Danas kada se u oglasima pročita da firma traži asistenta prodaje na terenu, stvarno treba biti praktičan i obavešten da bi se shvatilo da je to, na primer, raznosač pica, a da je asistent sanitarnog projektmenadžera, narodski rečeno – čistačica. Često nastane problem zbog pomodarstva u jeziku a ne u stvarnom širenju zanimanja. Ko je zamumuljio celu stvar, sam je kriv!