Dobar hitac u pogrešnu metu
Biće podjednako loše ako mere Narodne banke Srbije ne pogode ovogodišnju ciljanu stopu inflacije od sedam do devet procenata, upozorava Stojan Stamenković, urednik biltena "Makroekonomske analize i trendovi" Ekonomskog instituta. Meta je, kako reče, promašena u svakom slučaju – i prilikom prebačaja, ali i podbačaja. Posledice, ipak, nisu istovetne, ali za onog ko nišani – ćorak.
Otkuda takva ocena?
Pribojavajući se visokog rasta potrošnje tokom većeg dela ove godine, pogotovo velike kreditne aktivnosti banaka, a sve u želji da održi jednocifrenu stopu inflacije, centralna banka je povlačila veoma oštre i nepopularne poteze novčane i kreditne politike. Povećala je, recimo, obaveznu rezervu na svaki novi uneseni evro na čak 60 procenata. Ta i ostale mere, iako NBS kontroliše svega 55 odsto tržišnih cena, dok je ostalo pod kapom države, daju više nego očekivane rezultate – inflacija je za minulih deset meseci svedena na 5,6 procenata. U slučaju da cena barela sirove nafte (oko 160 litara) ostane oko 60 dolara, a država odloži neka poskupljenja iz svoje nadležnosti, lako se može dogoditi, kako je Stamenković izračunao, da cene na malo u novembru i decembru ne budu veće od po 0,2 odsto. Eto godišnje stope od svega šest procenata.
Dakle – podbačaj. Ali, sudeći po posledicama, biće to, po svoj prilici, dobar hitac u pogrešnu metu. Zašto?
Stamenković objašnjava da u sistemu ciljane inflacije, na osnovu koje se biraju i tempiraju mere za njeno ostvarivanje, ne sme da bude promašaja. To nije lako, jer su naši ekonomski i privredni tokovi veoma često nepredvidivi i ranjivi, ali za dobro uhodane sisteme, kakav je recimo u Evropskoj uniji, gde je ciljana inflacija svega dva procenta, veoma lak zadatak.
Pošto je NBS povukla oštre mere i inflaciju smanjila za poen niže od donje granice zadatog intervala, dogodilo se ono što ekonomska teorija i praksa poznaju – osetno je usporila privrednu aktivnost, posebno industrijsku proizvodnju, a sa njom gotovo i sve oblike potrošnje. Jednostavno, sa skupim novcem nema razvoja.
Dinarski plasmani celokupnog bankarskog sektora stagniraju. Zajmovi privredi su manji za 1,5 milijardi, a stanovništvu povećani za neznatnih 1,2 milijarde dinara. Manji su i devizni krediti za 1,5 milijardi dinara. Prosečna mesečna ponderisana kamatna stopa povećana je na rekordnih 1,38 odsto tokom ove godine.
Iako NBS, prema izjavama njenog guvernera Radovana Jelašića, veoma zazire od obećanih povišica mnogim budžetskim korisnicima do kraja ove godine (zdravstvo, školstvo, kultura, a tu su i prekoredne isplate dugova penzionerima), koje bi mogle da izazovu visok rast tražnje, a time upale i fitilj inflacije, centralna banka, ipak, poslednjih dana povlači poteze koji se mogu smatrati labavljenjem monetarnih restrikcija. Smanjila je kamate na repo-operacije i obaveznu rezervu na dinare, a kupovinama deviza na tržištu pokušava da sačuva kurs evra na oko 80 dinara. Istina, s promenljivom srećom, ali izvoz zbog toga još ne trpi.
To su, prema oceni Stamenkovića, dobre mere i u pravom smeru, ali da li su preduzete na vreme i u dovoljnoj meri – ostaje da se vidi. Može se dogoditi da povampirena potrošnja u predizborne i druge svrhe napravi koji promil inflacije do kraja 2006. i monetarni hitac NBS nekako dovede u raspon od sedam do devet procenata, ali za prve rezultate u jačanju umrtvljene privredne aktivnosti biće potrebno znatno više vremena. Možda i svih šest meseci.
Ali, na stalno otvoreno pitanje, stabilizacija privrednih tokova uz antiinflacionu politiku ili razvoj, odgovor moraju dati ekonomske vlasti, koje su poslednjih dana imale mnogo preča posla sa Ustavom, ustavnim zakonom, izbornim rokovima..., a jedno i drugo nikako ne mogu zajedno. Neko, ipak, mora da presudi – kome se carstvu moramo prikloniti, ali sa svim posledicama jedne ili druge odluke, od kojih većina nije politički unosna u ovo predizborno doba.
-------------------------------------------------------------------------
Čudovištan rast izvoza
Izvoz tokom većeg dela ove godine, i pored svih zamerki na nerealan kurs evra, postiže čudovišne stope rasta. Prema poslednjim podacima, pogotovo ako se uključi vrednost isporuka u Crnu Goru od oko 375 miliona evra, izvoz je u septembru povećan čak 47, a za devet meseci 42 odsto. Kada se isključi izvozni "doprinos" bivše članice SRJ, septembarska stopa je ipak respektabilnih 33,5 odsto. Stručnjaci, ipak, procenjuju da će ovogodišnji izvoz biti 26–27 procenata veći nego lane, što je odličan rezultat.