Evropa štiti svoje vojnike na Kosovu
Италијански војници Кфора код манастира Високи Дечани Фотодокументација Политике
Slučaj dva albanska dečaka koja su u martu 2000. godine stradala od kasetne bombe kod Kosovske Mitrovice mogao bi da promeni istoriju. Evropski sud za ljudska prava u Strazburu raspravljaće sutra o tužbi "Behrami protiv Francuske", a ako porodica Behrami dobije ovaj proces, svi evropski vojnici moći će da se smatraju odgovornima za eventualna kršenja ljudskih prava tokom vojnih operacija u inostranstvu.
Sedamnaest sudija Velikog veća suda u Strazburu, pravnog organa Saveta Evrope, odlučivaće o tome da li se Evropska konvencija o ljudskim pravima može primenjivati na akcije evropskih snaga. Tužbu protiv Francuske podneli su Agim Behrami (44) i njegov sin Bekim (16) "koji žive u opštini Mitrovica na Kosovu, u tadašnjoj Saveznoj Republici Jugoslaviji (sada Republici Srbiji)". Agim Behrami tužio je Francusku i u ime svog drugog sina Gadafa koji je u dvanaestoj godina poginuo od kasetne bombe.
Behramijevi tuže Francusku, jer su u vreme tragedije, u martu 2000, njeni vojnici bili zaduženi za sektor severa Kosova. Tada su deca, igrajući se, pronašla jednu kasetnu bombu zaostalu od bombardovanja. Jedno od njih bacilo je bombu u vazduh. Ona je eksplodirala i ubila Gadafa Behramija i teško ranila njegovog brata Bekima.
Za pogibiju jednog deteta i ranjavanje drugog niko nije odgovarao. Agim Behrami samo je obavešten da niko neće biti krivično gonjen, jer "bomba nije eksplodirala za vreme bombardovanja NATO-a". On je potom podneo žalbu u Prištini protiv Francuske, čiji vojnici nisu očistili teren od neeksplodiranih bombi, ali je dobio odgovor da su za to bile zadužene UN, a ne Francuska. Pred sudom u Strazburu, Behramijevi tvrde da su za smrt jednog deteta i ranjavanje drugog krive snage francuskog Kfora, koje nisu označile, a ni deminirale područje s kasetnim bombama za koje su znale da postoje.
U međuvremenu, Francusku u Strazburu podržalo je još šest država, među njima i Velika Britanija. One tvrde da ubuduće nijedna međunarodna operacija, slična onoj na Kosmetu, ne bi mogla da bude pokrenuta ako bi "svaka država učesnica bila obaveštena da bi njeni vojnici bili smatrani odgovornim pred Evropskim sudom za bilo koje kršenje ljudskih prava koje su počinili tokom vojne operacije".
Nuala Mol, direktor jedne londonske nevladine organizacije koja zastupa Behramijeve, za "Gardijan" kaže da je "šokantno što britanska vlada u svoju odbranu tvrdi da nije bila obavezna da štiti ljudska prava u međunarodnim operacijama".