Inflacija počela da pada
Дејан Шошкић (Фото Танјуг)
Prošli smo vrh inflacije i majski nivo od svega 0,4 odsto pokazuje da se cene polako stabilizuju. Međugodišnja inflacija pala je sa 14,7 na 13,4 odsto. Smirivanje cena bio je i razlog što smo referentnu kamatnu stopu smanjili za 50 baznih poena, sa 12,5 na 12 odsto – rekao je juče Dejan Šoškić, guverner Narodne banke Srbije govoreći o tekućim makroekonomskim prilikama.
Po njegovim rečima bruto domaći proizvod se oporavlja i verovatno će u trećem kvartalu dostići pretkrizni nivo. Ove godine BDP bi trebalo da poraste tri odsto i to prevashodno iz investicija. To što domaća valuta jača normalno je, za prvog čoveka centralne banke, u režimu kursa koji primenjuje NBS. Kreditna aktivnost je stabilna, što je posebno bitno, jer izlazimo iz perioda subvencionisanih kredita.
U narednom periodu važno je da se smanji nestabilnost cena poljoprivrednih proizvoda, da regulisane cene pod kontrolom države više ne rastu, jer je do sada iscrpljen dogovoreni nivo za ovu godinu i da se poštuju pravila o fiskalnoj odgovornosti, naveo je guverner. On je podsetio da je NBS, radi očuvanja stabilnosti finansijskog sistema, donela 17. maja odluke po kojima više neće biti kredita u švajcarskim francima, učešće ili depozit za kredite fizičkih lica od 1. jula iznosiće 30 odsto i oni koji uzimaju stambeni kredite moraće da imaju učešće od najmanje 20 odsto. Bez učešća će moći da se uzmu stambeni krediti samo ukoliko su indeksirani u dinarima.
– Povećanje učešća za stambene kredite na 20 odsto nije restriktivno, niti u suprotnosti s propisima Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita čiji podaci pokazuju da je prosek učešća za kredite koji se kod njih osiguravaju 35, a kreditni deo je 65 odsto. Zato građani koji žele da kupe stan neće biti sprečeni u nameri da dođu do stana. O ovome ću razgovarati s premijerom Mirkom Cvetkovićem i ne mislim da NBS treba nešto da menja u donetim merama – bio je izričit Šoškić.
Što se tiče odluke da stambeni dinarski kredit nema učešće, on je podsetio da su i druge zemlje u kojima su evroizacija, odnosno dolarizacija, prisutni uvodile slične mere kako bi stimulisale ove kredite u domaćoj valuti. Po njemu, iako dinarska štednja nije velika, mogu se naći i dugoročni izvori finansiranja za dinarske kredite. To mogu biti dinarske državne obveznice koje se, osim na domaćem tržištu, mogu emitovati i na međunarodnom, a po uverenju guvernera Šoškića, strani investitori mogu da prihvate valutni rizik koje one sobom nose.
Dinarski stambeni krediti mogu biti indeksirani za referentnu kamatnu stopu ili za potrošačke cene.