Problem izbeglica rešavaće se još 17 godina
Komesarijat za izbeglice Republike Srbije (KIRS) promeniće ime, najverovatnije do kraja godine, i zvaće se Komesarijat za migracije, u skladu sa evropskim preporukama. Jer, osim što je država sa najviše izbeglih i raseljenih lica u Evropi, Srbija je poslednjih godina postala i tranzitna za hiljade lažnih azilanata, koji trbuhom za kruhom beže iz svojih, mahom azijskih domovina.
Takođe, očekuje se i usvajanje novog zakona o migracijama (izbeglicama), koji bi pred parlamentom trebalo da se nađe na jesen. Po tom zakonu, Komesarijat će se starati i o onima koji više nisu u statusu izbeglica, što sve zajedno čini ogromnu vojsku od oko 850.000 ljudi. Ovaj broj, ova sila ljudi koja se slila u Srbiju iz bivših republika, najbolje oslikava tragičan učinak ratova koji su proteklih decenija vođeni na Balkanu.
Neki od njih su se vratili u zemlje porekla, neki više nisu ni živi, neki su se naselili u trećim državama... Ali, više od 400.000 ovih napaćenih duša i dalje je u Srbiji. U međuvremenu, više od 250.000 njih dobilo je državljanstvo Srbije, dok ih je 74.000 i dalje u izbegličkom statusu. Sa druge strane, majka Srbija brine i za oko 210.000 raseljenih sa Kosova i Metohije, koji su danas u najtežem položaju.
Nema dileme da će, u ekonomskom, sociološkom, kulturološkom smislu, ovaj proces obuhvatiti nekoliko generacija. Grčka je, recimo, 1923. godine dobila dva miliona stanovnika koji su pridošli iz današnje Turske i pola veka je zvanično trajala njihova integracija, koja ni danas nije potpuno završena. Ako se nastavi po sadašnjoj dinamici, i sa sadašnjim finansiranjem, nadležni procenjuju da će biti potrebno bar još 17 godina da skućimo sve izbeglice na našoj teritoriji.
B. B.