Zašto je važna kreditna istorija građana

01. 09. 2011. 22:00

Da biste otvorili tekući račun, uzeli kredit, da bi Vam bio odobren dozvoljeni minus ili da biste uzeli kreditnu karticu, neophodno je da popunite Saglasnost za pribavljanje podataka iz Kreditnog biroa i platite naknadu za to. Banke u Srbiji na ovaj način smanjuju rizik od kreditiranja klijenata koji su neuredne platiše.

Kreditni biro je infrastrukturna institucija,čije postojanje i korišćenje baze podataka kojom raspolaže, eliminiše kreditni rizik na finansijskom tržištu. Kreditnom birou podatke dostavljaju sve banke, davaoci lizinga, osiguravajuća društva, državni fondovi, fondovi za osiguranja i drugi poverioci,koji su odgovorni za tačnost i ažurnost dostavljenih podataka koji se iskazuju u izveštajima Kreditnog biroa. Baza podataka kreditnog biroa se formira na osnovu pojedinačnih baza podataka članica. U većini zemalja sveta postoje institucije kreditnog biroa kojejeosnovaladržavaili su osnovane uz njenu podršku, a na inicijativu učesnika na finansijskom tržištu. Poslednjih godina je aktuelno i otvaranje privatnih kompanija koje obavljaju poslove utvrđivanja kreditnog zaduženja fizičkih i pravnih lica.

Ova nacionalna institucija je uvedena kako bi se stvorila transparentnost podataka o bonitetu korisnika finansijskih usluga, kako fizičkih, tako i pravnih lica. Postojanje ove institucije daje dodatnu sigurnost finansijskim institucijama koje koriste njene podatke i samim tim smanjuje cenu njihovih usluga (kamata, provizija, naknada).

Podaci se brišu posle tri godine

Kreditni biro u Srbiji vodi pozitivne i negativne podatke,koji se brišu iz baze podataka u roku od tri godine, počev od dana izmirenja obaveze klijenta prema banci, odnosno raskida ugovora o korišćenju usluge. To bi značilo da,ako ste imali kašnjenje u plaćanju kredita duže od 60 dana, bićete evidentirani kao neuredan platiša u naredne tri godine i nećete biti u mogućnosti da se ponovo kreditno zadužite u nekoj finansijskoj instituciji.

Izveštaj kreditnog biroa zahteva svaka poslovna banka pri stupanju u poslovne odnose sa novim klijentom i pri odobravanju bilo kog kreditnog proizvoda. Mogućnost da dobije podatke iz izveštaja Kreditnog biroa ima poslovna banka, ali samo na osnovu potpisane saglasnosti od strane klijenta, i sam klijent. Klijent svoj izveštaj može zahtevati preko poslovne banke ili u sedištu Kreditnog biroa u Udruženju banaka Srbije.

U izveštaju Kreditnog biroa, koji koriste banke pri pružanju usluga klijentima, nalaze se svi podaci o korišćenju finansijskih usluga lica i preduzeća. Ukoliko imate bilo koju vrstu neizmirenih obaveza prema jednoj banci (minus po tekućem računu, neizmirene obaveze po kreditnoj kartici, neotplaćen kredit i sl.), druga banka u kojoj ste podneli zahtev za dobijanje finansijske usluge će to videti u ovom izveštaju. U njemu se nalaze i podaci o broju otvorenih tekućih računa, broju platnih kartica koje koristite i sl.

U narednoj fazi razvoja, baza podataka Kreditnog biroa u Srbiji o građanima,biće dopunjena i podacima drugih institucija koje imaju potraživanja od građana: poreske i komunalne službe, preduzeća koja pružaju kontinuirane usluge vezane za domaćinstvo...

Podatke o građanima banke dostavljaju Kreditnom birou na osnovu sporazuma potpisanog sa Udruženjem banaka Srbije. Banke mogu koristiti izveštaj Kreditnog biroa samo uz pismenu saglasnost onoga na koga se ti podaci odnose. Podaci su potpuno zaštićeni, tretmanom poslovne tajne.

Finansijska odgovornost i greške u izveštajima

Kreditni biro vodi podatke o kreditnoj zaduženosti građana za period od trigodine, odnosno podaci se brišu u Kreditnom birou po isteku treće godine,računajući od dana prestanka ugovornog odnosa o korišćenju usluge. Česti su slučajevi da klijenti pojedinih poslovnih banaka imaju problema sa odobravanjem kreditnih zaduženja u drugim finansijskim institucijama zbog svoje finansijske neodgovornosti ili grešaka u izveštajima. Kreditni dug od samo nekoliko desetina ili stotina dinara,iako minimalan i nebitan za klijenta, ostaje zabeležen u evidenciji kreditnog biroa ukoliko ga klijent,duže od 60 dana od dana dospeća,nije izmirio. Zbog takvog dugovanja, poslovne banke mogu ograničeno odobravati ili čak i ne odobravati kredite potencijalnom klijentu.

Kreditni biro za građane vodi podatke o:

– Tekućim obavezama, kao što su obaveze po osnovu kredita, kreditnih kartica, o pozajmicama po tekućim računima građana, o preuzetim obavezama žiranata i o lizingu;

– Potencijalnim obavezama kao što su podaci o datim jemstvima (o žirantima) po kreditima drugih građana;

– Neurednostima (kašnjenjem, spornim potraživanjima) u izmirivanju tekućih obaveza (iznos i vreme trajanja dospele neizmirene obaveze).

Drugi čest problem kod izveštaja Kreditnog biroa su greške u izveštajima o kreditnoj sposobnosti građana i preduzeća. Ovakvi problemi se javljaju kao posledica greške poslovnih banaka u izveštavanju Kreditnog biroa o promenama u kreditnoj istoriji svojih klijenata. Rešenje ovog problema uglavnom mora da inicira sam subjekt, čiji kreditni izveštaj ne prikazuje realno stanje. U ovom slučaju potrebno je obratiti se poslovnoj banci kod koje postoji evidentirana neurednost u plaćanju. Korekcije ovih grešaka se uglavnom obavljaju u roku od pet do deset radnih dana.

Ukoliko imate problema sa poslovnom bankom oko korigovanja pogrešno dostavljenih informacija o vašoj kreditnoj zaduženosti, možete se obratiti direktno Kreditnom birou ili Centru za zaštitu korisnika Narodne banke Srbije.

Kreditni biro u razvijenim privredama

U svetu su ovakve institucije različito uređene i uglavnom imaju tretman nacionalnih institucija. U razvijenim zemljama poput SAD, Britanije, Nemačke, Francuske, podaci o klijentima se čuvaju duže od dvegodine, a u SAD čak nema brisanja podataka. To znači da kašnjenje u izmirenju obaveza koje klijent napravi sa 20 godina ostaje ubeleženo u izveštaju do kraja njegovog života. U ovim izveštajima se često nalazi i mnogo veći broj podataka nego što je to kod nas slučaj (izmirenje poreskih obaveza, zakup nekretnina, računi za komunalne usluge, kablovske i Internet veze, telefon i slično).

Ugrožena privatnost

Veliki broj organizacija i pojedinaca u svetu izražava svoju zabrinutost u vezi sa privatnošću, koja je delimično ugrožena poslovanjem Kreditnih biroa. O pitanju privatnosti se mnogo više raspravlja u razvijenim privredama, gde sem kreditnih obaveza, ove institucije evidentiraju i dugovanja po režijskim troškovima, zakupninama, porezima i ostalom.

Iako se čini da se ponekad ovakvim tretmanom ugrožava privatnost klijenata, što su temeljniji izveštaji kreditnih biroa, to je rizik finansijskih institucija manji, a samim tim i cene njihovih usluga, prvenstveno kamata, padaju.

Na kraju treba pomenuti da su u svetu poznate i institucije kreditnih biroa u privatnom vlasništvu, što je slučaj i kod nas. Ovo su nezavisne institucije od nacionalnih kreditnih biroa, ali funkcionišu na istim principima. Često u zemljama gde nacionalni kreditni biroi daju šture informacije o bonitetu klijenata, privatni kreditni biroi imaju značajniju ulogu.

I sami građani mogu dobiti takozvaniLični izveštaj za sopstvene potrebe, na primerradi ličnog uvida u podatke koji se o njima vode kod banaka i drugih pružaoca usluga, radi reklamacije na tačnost podataka i za druge potrebe. Zahtev za dobijanje Ličnog izveštaja građani mogu podneti kod bilo koje banke ili kod Kreditnog biroa koji će im biti dostavljen na način koji oni sami odrede (faksom, mejlom, poštom, a kod Kreditnog biroa i ličnim preuzimanjem). U ovom slučaju bankar koji je posredovao u dobijanju izveštaja neće moći da vidi podatke iz izveštaja.

Građani mogu kod Kreditnog biroa lično izvršiti uvid u podatke koji se o njima vode bez štampanog izveštaja i to bez plaćanja naknade (koja je obavezna ako se izveštaj zahteva u poslovnoj banci).

Adresa Kreditnog biroa je u Beogradu, Bulevar kralja Aleksandra 86, na prvom spratu.