Zahtevi Jevrejske zajednice
Седиште јеврејске заједнице
Zakonom o vraćanju imovine i obeštećenju je predviđeno da Jevrejima koji imaju potomke bude vraćena imovina oduzeta posle Drugog svetskog rata, a da na Starom sajmištu bude podignut memorijalni centar u znak sećanja na žrtve Holokausta i osnovan fond. Savez jevrejskih opština Srbije je tražio da zakon sadrži i odredbe o vraćanju imovine koja je od Jevreja oduzeta tokom Holokausta u periodu od 1941. do 1945. godine, a ne samo od 1945. godine. Jevrejska zajednica zahteva da se to odnosi i na period od 1948. do 1953. godine, kada je oduzimana imovina njihovih sunarodnika koji su se iselili u Izrael.
Goran Radosavljević, šef radne grupe za izradu zakona, kaže da je predlog Jevrejske zajednice prihvaćen tako što su u član 2. Zakona (u kome se navedeni svi zakoni na osnovu kojih je oduzimana imovina i koji služe kao osnov za obeštećenje) uvrštena još dva zakona kojima je oduzimana imovina. Tu se, pre svega, misli na Zakon o postupanju sa imovinom koju su vlasnici morali napustiti u toku okupacije i imovinu koja im je oduzeo okupator i njihovi pomagači iz 1945. godine. Taj zakon predviđa da se sva ona imovina koja je oduzeta tokom rata može vratiti bivšim vlasnicima, a ukoliko oni nemaju naslednike ili se ne pojave imovinu preuzima država.
– Na taj način, ukoliko ima bivših vlasnika ili naslednika koji na bilo koji način nisu vratili imovinu koja im je oduzeta tokom okupacije, oni sada mogu da podnesu zahtev u postupku vraćanja imovine. Što se tiče oduzimanja imovine nakon 1945. godine, ona će biti predmet vraćanja samo ako je oduzeta primenom zakona nabrojanih u članu 2. Svi oni kojima je imovina oduzeta nasilno, na bilo koji način, mogu svoja prava da ostvare na sudu. Tek kada sud proglasi da im je imovina oduzeta nasilno ili ugovor koji su oni eventualno potpisali pod prisilom proglasi ništavim, ta lica će moći da ostvare svoje pravo po Zakonu o vraćanja oduzete imovine i obeštećenju. Konačno, u sećanje na sve žrtve tokom svetskog rata, koje su stradale od strane okupatora, biće izgrađen Memorijalni centar na starom sajmištu – objašnjava Radosavljević.
Međutim Jevrejska zajednica se, kako se navodi u pismu koje je uputila predsedniku Srbije Borisu Tadiću, ne slaže s predlogom da se „posledice oduzimanja imovine žrtvama holokausta na teritoriji Srbije, koje nemaju živih naslednika” otklone tako što će se posebnim zakonom urediti osnivanje
Kako Jevreji iz Srbije smatraju, njihova zajednica mora imati pravo da sama raspolaže svojom imovinom, a ne da drugi, „u njeno ime i po svom nahođenju, odlučuju šta je u njenom najboljem interesu”.
M. Avakumović