Direktorski dugovi ipak se vraćaju
Tačan podatak o broju firmi i iznosu za koje su ih, zloupotrebivši službeni položaj, oštetili oni koji su se u njima nalazili na rukovodećim položajima – ne postoji. Ne zna se, takođe, ni koliko oštećenih firmi je obeštećeno, niti koliko je novca utrošeno u ovu svrhu.
Mehanizmi za naplatu ovakvog „duga“, kako za „Politiku“ tvrdi Slobodan Homen, državni sekretar u Ministarstvu pravde, postoje i sve češće se primenjuju.
– Postoji nekoliko načina na koje se, ako mogu tako da kažem, obeštećuju preduzeća koja su oštećena nesavesnim radom njihovih rukovodilaca. Prvi, ujedno i onaj koji je do sada dao najbolje rezultate, jeste Zakon o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela. Ovim zakonom je, naime, predviđeno da sva lica koja učine neko krivično delo, naročito koruptivno, moraju da dokazuju kompletno poreklo svoje imovine. Dužni su da dokažu na koji način su stekli sredstva kojima raspolažu. Praksa je pokazala da u čak 99 odsto slučajeva oni to ne uspevaju i imovinama im se, na osnovu pomenutog zakona, oduzima. Oduzetom imovinom upravlja država do donošenja odluke o trajnom oduzimanju, a potom se ona prodaje, a novac odlazi u državni budžet – objašnjava državni sekretar i napominje da se na ovakav način u državnu kasu već slilo 300 miliona evra.
Uprkos činjenici da novac odlazi na „državni račun“, a ne na konto oštećenog preduzeća, ono je, objašnjava Homen, ipak obeštećeno. Činjenica je, navodi naš sagovornik, da su javna preduzeća deo državnog sistema i da su ona budžetski korisnici, pa tako novac koji se u državnu kasu slije od prodaje oduzete imovine u stvari predstavlja i obeštećenje firmi koje su oštetili njeni rukovodioci zloupotrebivši službeni položaj.
Drugi model za obeštećenje oštećenih firmi je – oportunitet. Ovaj način se najčešće koristi kada je u pitanju krivično delo poreska utaja.
– Republičko javno tužilaštvo ima vrlo kvalitetnu „politiku“ rešavanja slučajeva kada se radi o ovom krivičnom delu. Kada se predmeti rešavaju oportunitetom, ne vode se sudski postupci, nego osumnjičeni, odnosno okrivljeni priznaju izvršenje dela i obavezuju se da uplate dvostruko veći iznos od utajenog poreza. Drugim rečima, država se namiruje za iznos utajenog poreza, a još toliko novca „ulazi“ u budžet. Samo na ovaj način, tužilaštvo je za godinu dana, naplatilo 140 miliona dinara – navodi Homen.
Oštećena firma može da se obezbedi i zaključivanjem sporazuma o priznanju krivice. Naime, ovakvo rešenje pretpostavlja da okrivljeni može da zaključi sporazum samo ako vrati novac koji je nezakonito stekao.
– I primenom instituta oportuniteta i zaključivanjem sporazuma o priznanju krivice, osim neke vrste obeštećenja oštećenih firmi, ostvaruje se velika ušteda. S jedne strane, ne vode se sudski postupci, a s druge kompletan novac vraća se u budžet Republike Srbije. Ovakvi načini rešavanja postupaka pokazali su se kao celishodniji, brži i efikasniji i zato, kao država, moramo da težimo da se što više predmeta rešava na ovakav način – kaže državni sekretar u Ministarstvu pravde.
Obeštetiti se, objašnjava naš sagovornik, mogu i privatne firme.
– Hipotetički gledano, recimo, imamo vlasnika privatnog preduzeća koji je uhapšen zbog zloupotrebe službenog položaja. Njemu se, na osnovu Zakona o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela, oduzima imovina, a na osnovu krivične presude kojom se oglašava krivim mali akcionari ili druga oštećena lica te firme imaju osnov za naknadu štete u parničnom postupku. Postoji i drugi modalitet ukoliko je, recimo, vlasnik kupio pet preduzeća, a samo u tri ispunio obaveze koje je na sebe prihvatio potpisivanjem ugovora sa Agencijom za privatizaciju. U ovom slučaju, oduzima mu se svih pet preduzeća koje će država, ponovo da proda – objašnjava Homen.
Miroslava Derikonjić
-----------------------------------------------------------
Oduzete oranice
Primenom Zakona o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela, na upravljanje Direkciji za oduzetu imovinu data su i preduzeća koja u svom sastavu imaju i obradivo zemljište.
– Mi ne oduzimamo oranice kao takve, nego firme u čijem se sastavu one nalaze. Oduzimamo firmu, upravljamo njome do pravosnažnosti presude, a potom je prodajemo. Upravljanje firmama koje u svom sastavu imaju obradivo zemljište smo uglavnom poveravali Izvršnom veću Vojvodine. Najvažnije je da se zemljište obrađuje i da ostaje plodno – objašnjava Homen.
----------------------------------------------------------------
KARLOV UGAO
. Za državu je korisnije da umesto „Drž’te lopova“, pređe na „Drž’te pare“.
. Ne znam za pravosuđe, ali znam kako bi im narod sudio.
. Najveći srpski biznis zove se zloupotreba položaja.
. Vraćamo se komunizmu. Opet nam smetaju bogati lopovi.
. Da li ugalj može da se pretvori u zlato? Može ako mašine rade 25 sati dnevno.
. Kradite, gospodo, kradite. Sve će to narod pozlatiti.
. U ratu su postojali odredi za belu tehniku. Sada stranke imaju odrede za crni ugalj.
. Mi smo karakteran narod, nema kod nas ono uzimala-davala. Nego samo uzimala.
. Kako da vratimo pare izgubljene zloupotrebom položaja? Pa, neka i oni krupniji policajci malo zloupotrebe položaj.
Dragutin Minić