O Darvinu, orangutanima s Bornea i „Prstenu Nibelunga"

15. 10. 2011. 22:00

Проф. др Џејмс Беркс Фото из личне архиве

Šta je zajedničko Darvinu, Ničeu, Vagnerovoj operi „Prsten Nibelunga“ i Berute Galdikas, ženi koja je 40 godina proučavala orangutane u njihovom prirodnom staništu na Borneu? Možda zvuči neverovatno, ali – Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu i upravnik doktorskih studija i prodekan ovog fakulteta profesorka dr Ljiljana Marković.

Jer, zahvaljujući njenom trudu, studenti ovog fakulteta, ali i svi zainteresovani, imali su priliku da ove nedelje čuju predavanje antropologa dr Džejmsa Berksa, koji će na ovom fakultetu u maju održati i kurs u okviru savremenih studija kulture „Kultura i evolucija“. On će biti i glavni urednik edicija monografija „Kultura: u potrazi za novom paradigmom“, koju je pokrenuo Filološki fakultet, zajedno s Kanisijus koledžom i Državnim univerzitetom Njujork iz Amerike, Masarikovim univerzitetom iz Češke i Institutom „Berute Galdikas“ s Bornea.

– Berks i Beruteova su veliki prijatelji i ona je prihvatila da bude počasni zamenik glavnog urednika, a mi se nadamo da ćemo je uskoro videti i kod nas i da će održati seriju predavanja na Filološkom fakultetu. Ona je inače zvezda filma „Borntobewild“ koji se upravo prikazuje u bioskopima u Americi – kaže za naš list profesorka Marković, koja je i šef Katedre za orijentalistiku.

Galdikas je kao Berks – antropolog, a provela je 40 godina duboko u prašumama Bornea, proučavajući orangutane duže nego bilo ko u istoriji. Žena koja je stala rame uz rame s Džejn Gudal (šimpanze) i Dajen Fosi („Gorile u magli“) svoju slavu je bazirala na ideji da i zajednice drugih oblika života, naših bliskih srodnika, imaju određenu vrstu kulture, objašnjava nam profesorka Marković dok čekamo da se profesor Berks „oslobodi“ studenata koji mu neprekidno prilaze posle predavanja u punoj Sali heroja na Filološkom fakultetu.

– U Srbiji sam bio već nekoliko puta, prvi put 1993. godine, ali sam predavao samo na Univerzitetu u Nišu, tema je bio Niče. Prošle godine sam gostovao na Filozofskom fakultetu u okviru konferencije o Darvinu, a sada je uspostavljena trajna saradnja s Filološkim fakultetom. Predajem po celom svetu, ali sam oduvek želeo da dođem na Univerzitet u Beogradu – kaže dr Berks.

Na naše pitanje šta mu se dopada u Srbiji i da li su velike razlike među studentima i sistemima visokog obrazovanja kod nas i u Americi, on odgovara da mu se dopada što je fakultet otvoren za nove ideje i to što su najbolje karte u Narodnom pozorištu samo 10 dolara.

– Imao sam i izuzetne studente i one koji su napustili kurs, tako je svuda u svetu, nema tu veće razlike. Jako sam zadovoljan što sam u Srbiji upoznao studente koji su željni znanja i veoma posvećeni. Ono što je moja jedina zamerka jeste što fakultetima nedostaje malo više organizovanosti, a od studenata čujem žalbe da im profesori nisu dovoljno posvećeni – kaže profesor Berks.

Iako s ponosom naglašava da su na listi 500 najboljih svetskih univerziteta osam od prvih deset američki univerziteti, on priznaje da je najveća slabost njihovog obrazovnog sistema to što ipak nisu otvoreni za sve teme, kao što je kod nas slučaj. On je profesor na Kanisijus koledžu i Državnom univerzitetu Njujork, a drži predavanja i na Harvardu, Kembridžu i na univerzitetima od Australije do Rusije.

– Naša osnovna ideja je bila da unapredimo dugogodišnju saradnju sa univerzitetima u SAD. Pozivaćemo gostujuće profesore na ovakva predavanja, kao i na duža gostovanja. Profesor Berks će ponovo doći u decembru, a krajem maja ćemo organizovati veliku međunarodnu konferenciju na kojoj će učestvovati najveći autoriteti iz oblasti studija kulture. Mi smo sada prvi put u akreditaciji označili da, pored jezika i književnosti, naši studenti do doktorskih studija izučavaju i kulturu i zato smo zamolili dr Berksa, koji je i u našim komisijama za odobrenje doktorskih disertacija, da nam pomogne. On je inače urednik petotomne enciklopedije Antropologije, kao i Enciklopedije vremena, i Antropologije u 21. veku – objašnjava naša sagovornica.

„To vam je ’bolonja’ na delu, a ne papiri i zakoni“, kaže nam na kraju profesorka i podseća da posle grupe od 10 studenata iz Amerike, koji su bili smešteni u odmaralištu na Avali, Filološki fakultet u decembru očekuje i grupu od dvadesetak studenata i profesora iz Japana. A mi očekujemo i Berute Galdikas.

Sandra Gucijan