Tadić: Pouke iz 1941.
„Велики школски час“ у Шумарицама: обележено 70 година од страдања грађана Крагујевца у немачкој одмазди Фото Танјуг
Kragujevac – Posle molebana i polaganja venaca, okupljenima se obratio predsednik Republike Srbije Boris Tadić.
Navodeći da je „krvava jesen 1941.” jedan od najtragičnijih trenutaka u istoriji Srbije u poslednja dva veka, predsednik Tadić je naglasio da su u tim događajima stradali i pripadnici drugih naroda.
– Jasno je da su glavni stradalnici u ovim događajima bili naši sunarodnici, ali i Jevreji i Romi, koji su bili meta nacističke rasne propagande – rekao je predsednik Srbije, napominjući da je kragujevački oktobar trenutak da se setimo i genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima počinjenih u takozvanoj Nezavisnoj državi Hrvatskoj.
Pominjući brojne nevine žrtve nemačke okupacije, predsednik Tadić je rekao da u našem istorijskom sećanju moramo „opomenuti sebe na dužnost nezaborava” svih koji su stradali braneći slobodu Srbije.
– Na današnji dan prizivamo u sećanja sve poginule u borbi za slobodu i odbijamo iz sećanja sve koji su u naše ime sarađivali sa okupatorima, jer nacistički zločinci u rasističkoj pomami nisu birali mete. Ubijali su žene, decu, gimnazijalce, starice i starce – rekao je predsednik Srbije, podsećajući na zločine u Drugom svetskom ratu.
Obraćajući se okupljenima, predsednik je skrenuo pažnju na pouke koje moramo da izvučemo iz oktobra 1941, kada je u Kragujevcu počinjen težak masakr nad nedužnim civilima.
– Žrtve koje je srpski narod pretrpeo u 20. veku, u oba svetska rata, ugrađene su u temelje naše državnosti, one su deo našeg identiteta i nasleđa koje obavezuje. Kada je u pitanju nacionalni interes, mi moramo nastojati da prevaziđemo sve podele, kako one ideološke nastale tokom Drugog svetskog rata, tako i dnevnopolitičke koje nosi svako vreme, pa i ovo naše – naglasio je Tadić.
Predsednik Srbije uputio je i poruku mira, navodeći da žrtve imaju smisla samo ako se obezbedi „sigurna budućnost, trajni mir i regionalna stabilnost”.
– Istorijsko nasleđe srpskog naroda je teško i tragično, ali naša opredeljenost da tragamo za iskrenim pomirenjem i formulama regionalne saradnje, kao i rešenja svih preostalih konflikta mora biti dosledna i odlučna – poručio je Tadić.
Slobodarska tradicija srpskog naroda, koja se ogleda u događajima od 27. marta 1941. i spremnosti da se zemlja brani po svaku cenu, a koja je oživljena podjednako u ravnogorskom i partizanskom pokretu tokom Drugog svetskog rata, najbolje se potvrđuje u demokratiji i vladavini prava, istakao je predsednik Srbije.
– Totalitarizmi 20. veka naneli su najviše zla malim narodima i manjinskim grupama. Među žrtvama totalitarizma je i srpski narod. Zato nas istorijsko nasleđe podučava da je najpouzdaniji put onaj koji je naznačen u Sretenjskom ustavu, a potvrđen u Ustavima iz 1888 i 1903. godine. To je put osvajanja ličnih sloboda i demokratije – naveo je Tadić.
Naglašavajući da će kroz borbu za demokratiju i funkcionisanje pravne države Srbija postati deo naprednih evropskih društava, Predsednik Srbije je rekao da upravo zbog toga moramo osuditi one koji su izvršili zločine u ime srpskog naroda.
– I na današnji dan, kada se sećamo srpskih žrtava, moramo imati snage da osudimo sve one koji su u ime našeg naroda nanosili zlo drugima – poručio je predsednik Tadić.
Osim predsednika Srbije, „Velikom školskom času” u Kragujevcu prisustvovali su premijer Vlade Srbije Mirko Cvetković sa ministrima, predsednica narodne skupštine Slavica Đukić Dejanović, kao i brojne delegacije iz zemlje inostranstva, među kojima i predstavnici ambasada Nemačke, Francuske, SAD, Slovačke, Rusije, Palestine, Belorusije i Crne Gore.
Na ovogodišnjem „Velikom školskom času” izvedena je poema „Kad nevine duše odlaze” Dragana Jovanovića Danilova.
Brane Kartalović