Dobri poslovi Srbije u Nemačkoj
Божидар Ђелић (Фото А. Васиљевић)
„Srbija se povezuje sa jednim od najuspešnijih delova Evrope”, kaže Božidar Đelić, potpredsednik vlade Srbije, nakon završenih razgovora u nemačkoj pokrajini Baden-Virtenberg, gde je kopredsedavao sastanku Zajedničke komisije Srbije i te nemačke pokrajine.
Đelić, u telefonskom razgovoru za „Politiku”, otkriva neke detalje iz razgovora koje je imala srpska delegacija, koju je predvodio predsednik Boris Tadić, sa domaćinima. A o tome će se, kako kaže, podrobno govoriti tek ukoliko planirano bude i dogovoreno.
U fokusu srpsko-nemačke saradnje su, kako saznajemo, tri sektora – auto-industrija, elektronika i informacione tehnologije. Drugi pravac je zajednička izgradnja infrastrukture. „U tom domenu postoje dva projekta. Prvi, to je dogovor da zajedno nastupimo pred Briselom, da bi se napravila kvalitetna pruga od Štutgarta, pa sve do Istanbula. Takođe, da radimo zajedno i na izgradnji jedne multimodalne luke na Dunavu, blizu Beograda”, priča Đelić.
Zašto su ta dva infrastrukturna projekta toliko bitna?
„Zato što je u ovom momentu najuspešniji deo Evrope – a on je na liniji sever-jug i prati Rajnu, onda ide kroz Švajcarsku, sve do Đenove u Italiji – veoma preopterećen i na nama je da pomognemo izgradnju te nove železnice i da se, kroz krak koji postoji na Dunavu, pojavi alternativa zapad-istok, dakle, ka obećavajućim tržištima Turske i Bliskog Istoka, koji su od velikog značaja za Baden-Virtenberg, pa i celu Nemačku”, odgovara Đelić.
On, takođe, prenosi da su u domenu ekonomije znanja, definisane dve tačke saradnje. Prva tačka je fizička hemija i učešće Srbije u velikom projektu Nemačke u domenu električne mobilnosti, budući da je Nemačka odlučila da bude vodeća zemlja u svetu u proizvodnji i komercijalizaciji električnih automobila. „Naš doprinos ovde će se odnositi na izgradnju litijumskih baterija. I tu smo dogovorili bližu saradnju sa univerzitetima u Ulmu i Karlsrueu, kao i da uspostavimo projekte sa auto-proizvođačima. Direktor Instituta u Štutgartu za materijale i inteligentne sisteme biće deo našeg projekt-centra za nano-nauke i materijale, koji ćemo graditi u Bloku 39 na Novom Beogradu. To će biti investicija vredna 45 miliona evra”, kaže Đelić i dodaje da će se Srbija na taj način spojiti i sa liderima nauke, jer Baden-Virtenberg odvaja čak četiri odsto svog BDP-a za nauku i istraživanje, što je sam vrh Evrope.
Na naše pitanje da li je nešto dogovoreno oko dolaska Mercedesa u Srbiju, Đelić odgovara da je predsednik Tadić domaćinima rekao da Srbija ne odustaje od ideje da privuče ovog proizvođača automobila „u nekom srednjem roku”. „To se neće desiti preko noći, ali to jeste naše strateško opredeljenje”, podvlači naš sagovornik, koji ukazuje i na to da, recimo, Mađari već 20 godina grade veze sa ovim regionom.
Učinak posete naše delegacije ovoj nemačkoj pokrajini ne treba, prema Đelićevim rečima, očekivati preko noći, budući da se predstavnici vlade Srbije tamo nisu pojavili punih 37 godina, sve do trenutka kada je on 2007. godine prvi put tamo boravio, a za tri godine malo toga je moglo da se promeni.