Legat nije na prodaju
Зграда хотела "Зелени венац" (Фото М. Мијушковић)
ŠABAC – Okružni sud u Šapcu ukinuo je juče rešenje Opštinskog suda od 17. avgusta ove godine, kojim je hotel "Zeleni venac" u centru grada uknjižen kao vlasništvo privatizovanog preduzeća "Sava". Na odluku prvostepenog suda žalili su se i opštinski i republički javni pravobranilac, ističući da ova vredna zgrada (pod zaštitom Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture) nije mogla biti prodata na aukciji, pošto je šabačkoj firmi dodeljena samo na korišćenje.
Ovdašnje turističko-ugostiteljsko preduzeće kupio je 20. maja 2003. godine za 20,7 miliona dinara policajac Milorad Pantić, vlasnik firme "Luki komerc" iz Pećinaca. "Sava" je raspolagala upravnom zgradom, sa 14 restorana, 15 prodajnih objekata i više proizvodnih pogona, a izuzetno niska prodajna cena objašnjavana je činjenicom da su šabački ugostitelji pojedine lokale dobili samo na korišćenje.
U međuvremenu, novi gazda je otpustio ili poslao na (ne)plaćeno odsustvo više od tri četvrtine zaposlenih (u trenutku privatizacije bilo je 239 radnika) i otuđio upravnu zgradu, motel "Plažu", restorane "Grand", "Zoran", "Proleće", "Kasinu", "Putnik", radnje "Korner", "Zelengoru" i nekoliko kioska. Potom je u Opštinskom sudu u Šapcu 17. avgusta 2006. godine u vlasnički list upisao i najveći objekat – hotel "Zeleni venac".
Potez je izazvao lavinu negodovanja ne samo obespravljenih radnika, već i građana Šapca, koji su listom potpisivali peticiju sa zahtevom da se uknjižba poništi.
Zgrada "Zelenog venca" od 1.500 kvadrata, podignuta je 1934. godine na uglu ulica Karađorđeva i Cara Dušana, sredstvima (tadašnjih 2.402.962 dinara) Fonda siromašnih učenika šabačkih osnovnih škola. Nacionalizovana je 1959. godine, a odlukom Komisije za rešavanje u upravnim stvarima u oblasti imovinskopravnih odnosa SO Šabac od 19. februara 1963. godine, data je na korišćenje bez nadoknade ugostiteljskom preduzeću "Sava", zajedno sa više poslovnih objekata.
Ovo je u žalbi Okružnom sudu istakla opštinski javni pravobranilac Ljiljana Dimitrijević-Petaković. Ona je navela da se "Sava" kao korisnik "Zelenog venca" upisala tek 3. novembra 1999. godine, takođe spornim rešenjem Opštinskog suda, pošto su dve godine ranije istekli svi rokovi koje je ostavio Zakon o sredstvima u svojini Republike Srbije. Zato je sud, automatski, kao vlasnika legata morao upisati Republiku Srbiju, a kao nosioca prava raspolaganja Opštinu Šabac.
– U postupku privatizacije, Agencija je sve objekte koji su dati preduzeću "Sava" na korišćenje, a za koje nisu postojali dokazi o vlasništvu, evidentirala kao državni kapital. Naime, kod procene kapitala opredelila je dve kategorije – društveni i državni kapital, pri čemu je zgrada "Zelenog venca" bila u ovoj drugoj. Ni ugovor o kupoprodaji, koji je Pantić zaključio sa Agencijom, ne predstavlja pravovaljan dokument za uknjižbu, jer se u njemu navodi da kupac postaje vlasnik 70 odsto neopredeljenog društvenog kapitala – objašnjava šabački pravobranilac Ljiljana Dimitrijević-Petaković.
Kako je Pantićevim pravnim zastupnicima pošlo za rukom da u Opštinskom sudu izdejstvuju upis vlasništva nad legatom vrednim više miliona evra, pitanje je koje Šapčane ne ostavlja ravnodušnim. Pogotovo što na sajtu Agencije za privatizaciju još postoji dokument konsultantske kuće "Bekoneks", koja je bila angažovana na proceni kapitala "Save", u kome se decidno navodi da preduzeće ima samo nematerijalno pravo na zgradi hotela "Zeleni venac".