Ubijaju najčešće noževima

12. 11. 2011. 22:00

Оливера Зечевић

Maloletnici često bez opravdanog povoda i realnog razloga ulaze u verbalne, a zatim i fizičke sukobe iz kojih neretko izlaze s posledicama u vidu telesnog povređivanja, kaže za „Politiku” policijski savetnik Olivera Zečević, šef Odseka za prevenciju i suzbijanje maloletničke delinkvencije iz Uprave kriminalističke policije MUP-a Srbije.

Većina nasilnih delikata maloletnika je situacionog tipa i uglavnom je u vezi s njihovim ishitrenim postupcima i željom za revanšizmom.

– U ovom uzrastu oni veruju da su dovoljno odrasli i da imaju iskustva da međusobne konflikte rešavaju i sami, na način koji smatraju da je ispravan. U prilog tome govori i činjenica da je u poslednjih pet godina, u maloletničkom kriminalu, prisutan izvestan rast prijavljivanja nasilja na sportskoj priredbi ili javnom skupu, nasilja u porodici i nasilničkog ponašanja – objašnjava naša sagovornica.

Problemi u vezi s nasilničkim ponašanjem ove populacije, smatra Zečevićeva, zahtevaju da se u proces zaštite od nasilja i zlostavljanja uključe sve službe i pojedinci.

– Neophodno je da intervencija bude brza, efikasna i koordinirana s ciljem osiguranja bezbednosti deteta ili maloletnika, baš kako to propisuje Opšti protokol za zaštitu dece od zlostavljanja i zanemarivanja.

Prevencija, odnosno pravovremeno reagovanje okoline, u smislu prijavljivanja i preduzimanja neophodnih mera od strane stručnih i odgovornih službi, kako bi se sprečilo ponavljanje ovakvih događaja u kojima se dete nalazi, zapravo je najbitnije, tvrdi Zečevićeva.

Kada je reč o najtežim krivičnim delima sa elementima nasilja, prema rečima naše sagovornice, u prvih devet meseci ove godine, u odnosu na isti period prošle, smanjen je broj ubistava, ubistava u pokušaju i silovanja.

– Maloletnici su u prvih devet meseci ove godine počinili četiri teška ubistava i jedno ubistvo deteta pri porođaju, što je za dva manje nego u prošloj godini. Policija je zabeležila i devet ubistava u pokušaju (od kojih je jedno okvalifikovano kao teško), što je za osam manje nego u prošloj godini, dok je broj krivičnog dela teških telesnih povreda ostao na istom nivou, odnosno zabeleženo je 116 ovih dela. Policija je evidentirala i dva silovanja, što je za jedno manje u odnosu na prošlu godinu – kaže Zečevićeva.

Ubistva i ubistva u pokušaju u kojima su učestvovali maloletnici dogodila su se u Beogradu, Novom Sadu, Kikindi, Novom Pazaru, Sremskoj Mitrovici i Kraljevu.

– Prilikom izvršenja teških ubistava maloletnici su najčešće kao sredstvo izvršenja koristili nož (u tri slučaja), a u jednom slučaju upotrebljena je drvena motka. Počinioci su uglavnom bili stariji maloletnici, uzrasta između 17 i 18 godina, koji su samostalno izvršili ova krivična dela, osim u jednom slučaju kada je zajedno s maloletnikom učestvovao i jedan punoletni učinilac. Jedno ubistvo dogodilo se u ustanovi socijalne zaštite, a ostala u kući žrtava. Motivi ovih najtežih delikata uglavnom su bili materijalna korist, a među žrtvama su dominirale punoletne osobe ženskog pola (starosti između 35 i 80 godina) i jedan muškarac, star oko 45 godina – objašnjava Zečevićeva.

Najčešći motivi ubistava u pokušaju kod maloletnika su, ocenjuje naša sagovornica, prethodno neraščišćeni konflikti i uglavnom su to situacije u kojima oni nastoje da kroz svađu i tuču reše problem.

– Počinioci su kako mlađi tako i stariji maloletnici. Među oštećenima najbrojniji su bili punoletni muškarci, a u dva slučaja reč je o vršnjačkom nasilju u kojima su žrtve bile dva maloletnika, uzrasta od 15 do 16 godina.

Od ukupno devet ubistava u pokušaju, sedam je izvršeno na javnim mestima ili u ugostiteljskim objektima, jedno u blizini škole i jedno se dogodilo nakon porodične svađe. Dva ubistva u pokušaju, od kojih jedno teško, učinjena su u saizvršilaštvu s punoletnim osobom, dok su ostalih sedam maloletnici počinili samostalno. Kao sredstvo izvršenja najčešće je korišćen nož – kaže Zečević.

Što se tiče bezbednosti u školama i školskom okruženju, tokom prve polovine ove godine beleži se izvesno smanjenje broja krivičnih dela i prekršaja. U vršnjačkim odnosima, ocenjuje Zečevićeva, dominirali su pojedinačni sukobi učenika.

Danijela Vukosavljević