Teror u slici i reči

26. 11. 2011. 21:57

Хомосексуални логораши у реду

Kako je, praktično, u slici i reči, izgledala sistemska državna homofobija u nacističkoj Nemačkoj? Odgovor na to pitanje pružiće oko 150 arhivskih fotografija, tekstova i dokumenata, koji prikazuju opšte i lične istorije oko 100.000 osoba uhapšenih u ovoj zemlji pre i za vreme Drugog svetskog rata samo na osnovu njihove homoseksualne orijentacije, a koji će se od 2. decembra naći na izložbi „Nacistički teror nad homoseksualcima od 1933. do 1945.” u Muzeju grada Beograda.

Udruženje ARTEQ iz Beograda, u partnerstvu s udruženjem „Kvir Zagreb”, uz bogat prateći program (stručne tribine o biopolitici, nacizmu i strategijama kontrole, kao i promocije knjiga i časopisa, video-instalacije i filmske projekcije) postavku organizuju kako bi predstavili istorijske činjenice korišćenjem autentičnih dokumenata iz perioda nacizma i podigli svest o stradanju i patnji homoseksualaca pod nacističkim režimom.

– Istovremeno, ideja je da omogućimo sučeljavanje sa stereotipima o LGBT osobama u srpskom društvu, promovišemo toleranciju prema manjinama i podstaknemo različite društvene činioce da se uključe u dijalog o promociji antifašističke ideologije i ukidanju predrasuda prema osobama drugačije seksualne orijentacije – kažu organizatori.

Kako je objašnjeno u katalogu koji prati izložbu, osim toga što su simbolično bili obeležavani roze trouglovima, specifičnost homoseksualnih žrtava, od kojih je 15.000 završilo u koncentracionim logorima, gde je većina i okončala živote, jeste u tome što njihov progon nije zaustavljen ni završetkom rata, već su neki od njih morali da nastave služenje zatvorskih kazni i po savezničkom oslobađanju iz logora. Zakonska osnova koja je omogućila teror nad homoseksualcima bila je na snazi od 1871. godine, dakle mnogo pre pojave nacističke ideologije, dok je nacistička revizija Krivičnog zakona 1934. godine, u delu koji se odnosi na homoseksualne muškarce, ostala aktuelna više od 20 godina nakon rata. Tek se ponovnim buđenjem pokreta za prava homoseksualnih osoba, krajem šezdesetih godina 20. veka, počela je da se stvara klima da se istorija sistematski pozabavi i homoseksualnim žrtvama nacističkog režima, pa je nemački parlament 2002. godine amnestirao sve homoseksualne žrtve nacizma, a vlada im je 2008. odala počast podizanjem spomenika u Berlinu.

Izložbu su finansijski pomogli Ministarstvo kulture, informisanja i informacionog društva Republike Srbije, Fond za otvoreno društvo Srbije i Fondacija „Hajnrih Bel”. Podršku su pružili i Muzej grada Beograda, Agencija za evropske integracije i saradnju sa udruženjima Gradske uprave Beograda, Socijaldemokratska omladina, Centar za kvir studije, izdavačka kuća „Heliks” i udruženje „Alternativni kolektiv”.

M. Dimitrijević