Neprikosnoveni Gejts

31. 12. 2006. 16:43

Бил Гејтс, Ангела Меркел, Роман Абрамович, Индра Нуи и Ингвар Кампард

Kada bi kojim slučajem Deda Mraz, Božić Bata ili Sveti Nikola prosečnom žitelju naše zemlje dao da bira između bočice parfema Klajva Kristijana i njene protivvrednosti, on se ne bi puno premišljao. Jer, za 215.000 dolara, koliko košta mirisna nota s potpisom tamo nekog Kristijana, u Srbiji je moguće kupiti stan, automobil i pokrenuti pristojan biznis. I da pri tom nešto čak i pretekne, recimo za put u Njujork i hamburger u bistrou "DB Moderna", gde pljeskavica na američki način košta – neverovatnih 120 dolara.    

Mi bismo za te pare mogli da kupimo prasence za novogodišnju trpezu, međutim ovaj tekst nije posvećen našim problemima i pukim željama već kuriozitetima i zanimljivostima koje su na globalnom nivou u protekloj godini nosili epitet "naj". Zato smo i krenuli sa parfemom i hamburgerom, koje je Forbs svrstao u kategoriju najskupljih na svetu. Tu je recimo, i najskuplja hotelska soba, penthaus apartman u hotelu "Martinez", u Kanu, gde noćenje staje vrtoglavih 37.200 dolara. Toliko treba izdvojiti za luksuz terase sa pogledom na Mediteran, a za noć u  drugoplasiranom najskupljem hotelu na svetu, "Predsednik Vilson", u Ženevi, nešto skromnijih 33.000 dolara.

Vrednost najskupljeg ostrva na svetu – Isla de la Feradura, Španija, procenjuje se na 40 miliona dolara.

Međutim, na Forbsovim listama mogu se naći i kategorije koje epitet "naj" nose u negativnom kontekstu. Recimo, najnezdravija hrana na svetu. Nekim čudom naša kuhinja sa nezaobilaznim zaprškama i "svinjarijama" (pihtije, kavurma, švargla) izostala je u toj kategoriji, tako da su za najnezdravije jelo proglašena jaja spremljena na "Benediktov način", prelivena  holandskim sosom. Porcija te đakonije ima 72 grama masnoće i hiljadu kalorija. Sledeći je čizburger, sa 68 grama masnoće i takođe hiljadu kalorija – uz zaključak da zbog takve hrane, Amerikanci "svojim zubima sebi kopaju grobove". 

Šta reći osim da "Forbs" definitivno nije čuo ni čuo za "užički komplet" – lepinju umočenu u masnoću od pečenja, pride nafilovanu kajmakom. Ali, pređimo na ozbiljnije "naj" kategorije.

Titulu najbogatijeg čoveka na svetu ponovo nosi Vilijem Gejts, treći. Tako glasi puno ime Bil Gejtsa, osnivača "Majkrosofta", čije bogatstvo se procenjuje na okruglo 50 milijardi dolara. Na drugom mestu u toj kategoriji nalazi se Voren Bafet, koji je težak 42 milijarde. Kompanije u njegovom vlasništvu bave se osiguranjem, proizvodnjom energije i garderobe, avio-prevozom i to nije sve. Jer, Bafet je prisutan i u "Koka-Koli", "Ameriken ekspresu", "Žiletu" i još mnogim drugim svetski poznatim kompanijama.

Na trećem mestu sa 30 milijardi dolara je Meksikanac Karlos Slim Helu koji se obogatio na telekomunikacionim tehnologijama. Iza njega sledi Šveđanin Ingvar Kamprad, sa svojih 28 milijardi dolara, koji 1947. godine, kada je počeo da se bavi proizvodnjom nameštaja, nije mogao ni da sanja da će izgraditi svetski brend i lanac prodavnica modernog i jeftinog pokućstva, kakav je danas "Ikea". Za njega se priča da vozi stari "Volvo" i da mu je jedini luksuz, kako sam kaže, povremena kupovina po koje lepe kravate. 

Na petom mestu je Indijac, Lakšmi Mital, sa 23,5 milijardi dolara, koji vodi najveću svetsku kompaniju za proizvodnju čelika, "Lakšmi stil". Roman Abramovič nalazi se "tek" na 11. mestu i njegov imetak procenjuje se na 18,2 milijarde dolara.

U kategoriji kompanija koje su ostvarile najveću prodaju – obrt, prvo mesto sa 328 milijardi dolara pripalo je "Ekson Mobilu", koji se bavi eksploatisanjem nafte i zemnog gasa. Lanac prodavnica "Volmart" beleži prodaju u iznosu 312,5 , a "Rojal Dač – Šel grupa", 306,7 milijardi dolara. Interesantno je i to da su američki proizvođači automobila u toj kategoriji znatno ispred Evropljana. "Dženeral motors" je ostvario promet od 192 a "Ford",  178 milijardi dolara. Obrt najbolje kotiranog evropskog proizvođača – nemački "Dajmler-Krajsler", iznosi 177 milijardi dolara.

Ali, u slučaju kada se kompanije ocenjuju na osnovu globalnog poslovanja, inovacija i između ostalog, dugoročnih investicija, na vrhu "Forčnove" liste najpoželjnijih svetskih kompanija nalazi se "Dženeral ilektrik". Slede "Tojota motors", "Proktor i Gembl", "Fedeks". "Majkrosoft" je na šestom a BMW 13. mestu.

U kategoriji "naj" brendova, prvoplasiran je "Epl" koji je putem softvera "Aj tjunes",  prodao više od 400 miliona pesama u digitalnom formatu. Na drugom mestu je "Blek beri", kanadska firma koja je svojim multifunkcijskim uređajem (mobilni telefon, foto-aparat i organajzer u jednom pakovanju), biznismenima zapadne hemisfere omogućila dodatnih 53 minuta produktivnosti po danu. Slede pretraživač "Gugl" sa bazom podataka o osam milijardi veb-prezentacija, "Amazon" koji putem Interneta prodaje knjige, ponovo još jedan pretraživač, "jahu", dok je "i-beju", globalnom internet-buvljaku, šesto mesto pripalo zahvaljujući impozantnoj cifri od 150 miliona korisnika.

--------------------------------------------------------------------------

Merkelova "smenila" Rajsovu

Nemačkom kancelaru Angeli Merkel pripada prvo mesto na listi 100 najuticajnijih žena u svetu. Pre Merkelove tu titulu je nosila Kondoliza Rajs, koja je trenutno drugoplasirana u toj kategoriji.

Na trećem mestu nalazi se kineski vicepremijer, gospođa Vu Ji. Sledi Indra Nui, koja obavlja funkciju izvršnog direktora kompanije Pepsi, pa En Mulkahi, predsednik i izvršni direktor "Kseroksa". Šef finansija "Siti grupe", Seli Kravček, rangirana je na  šesto mesto na listi najuticajnijih žena.  

--------------------------------------------------------------------------

Srećnici iz Danske

Najbolja zemlja za život je Danska. Ona ima najbolji odnos ekonomskih, pravnih i društvenih parametara na osnovu kojih joj je Forbs dodelio prvo mesto na listi najgostoljubivijih  zemalja.

Slede Finska i Island čijim stanovnicima je, između ostalog, zagarantovana najviša moguća privatnost. Zanimljivo je i da su Sjedinjene Američke države, na četvrtom mestu, dobile najvišu ocenu  u oblasti ličnih sloboda.

Najveće iznenađenje je Estonija, na osmom mestu, koja je u kratkom roku uspela da se tržišno preorijentiše i uspostavi čvrste veze za Zapadom.