Dva kraja korupcionaškog štapa

02. 12. 2011. 22:00

Da li je srpskom ministru policije pogrešno ili nedovoljno precizno prenet izveštaj o percepciji korupcije u Srbiji, koji je prekjuče objavila „Transparentnost Srbija” ili je nešto drugo posredi, nije baš najjasnije, ali je očigledno da ministar Ivica Dačić i Nemanja Nenadić, programski direktor ove organizacije, komentarišući njegove rezultate, nisu govorili o „istoj stvari”. Kako je Nenadić juče izjavio za naš list, istraživanje „Transparentnosti Srbije” pokazalo je da je naša zemlja nazadovala, kada je reč o percepciji korupcije, ali da to „nema nikakve veze sa ostvarenim rezultatima u borbi protiv korupcije”.

Podsetimo, u prekjučerašnjem izveštaju ove organizacije navedeno je da je Srbija sa prošlogodišnjeg 78. mesta, ove godine pala na 86. poziciju, kada je reč o indeksu percepcije korupcije, koji sada iznosi 3,3.

Ministar Dačić upitan da li je ispravno „rangiranje” koje je za Srbiju izneo „Transparensi” odgovorio je: „Mislim da su postignuti bolji rezultati”.

– Nije dobro da se Srbija ocenjuje na način, koji je naveden u pomenutom izveštaju. Izveštaji Evropske komisije i nekih drugih komisija na međunarodnom nivou su u suprotnosti od godišnjeg izveštaja „Transparensija” – rekao je Dačić.

Nenadić objašnjava da se istraživanjem ispituje percepcija, to jest opažanje korupcije, a ne činjenice kao što su broj osuda, uhapšenih i tekstova u medijima…

Da pojasnimo, indeks percepcije korupcije meri stepen u kojem se opaža korumpiranost javnih službenika i političara. Njegov cilj je, između ostalog, da se izmeri koliko prisustvo korupcije u javnom sektoru opažaju poslovni ljudi, stručnjaci i analitičari rizika.

– Indeks se, na svetskom nivou, sačinjava na osnovu 17 različitih istraživanja i studija, koje je sprovelo 13 nezavisnih institucija ispitujući preduzetnike, analitičare i lokalne stručnjake. To je „istraživanje grupe istraživanja”, koje se odvija iz godine u godinu i pruža podatke koji se mogu kontinuirano pratiti. Ono predviđa minimum tri istraživanja po zemlji, zemlje se boduju na skali od 10 (veoma čiste) do nule (veoma korumpirane) – objasnio je Nenadić.

Do ovih rezultata koji se odnose na Srbiju, došlo se obuhvatanjem sedam istraživanja, koja su uzeta u obzir prilikom sačinjavanja indeksa. Reč je, između ostalog, o izvorima kao što su Svetski ekonomski forum, gde su ispitanici bili uglavnom lokalni stručnjaci, poslovni ljudi i multinacionalne firme. Zatim, obuhvaćeno je istraživanje „Bertelsman fondacije”, u kojem su ispitanici bili angažovani stručnjaci, kao i istraživanje „Fridm hausa”, u kojem ispitanici potiču iz razvijenih zemalja. Rangiranje Srbije po pojedinim istraživanjima kreće se od 2,6 do 4,3.

Nedostaci ovog istraživanja su, kako je naglašeno, upravo to što indeks ne odražava stepen napora uloženih u borbi protiv korupcije, kao i to što zemlje u razvoju mogu da budu prikazane u lošijem svetlu usled pristrasnosti i predubeđenja stranih investitora.

Ceo materijal o izveštaju o indeksu percepcije korupcije i metodologiji ovog istraživanja o čemu je bilo reči i na samoj konferenciji, podeljen je prisutnima, a pored toga javno je dostupan na stranici organizacije „Transparentnost Srbija”.