Debakl HDZ-a, trijumf Kukurikua
Od našeg stalnog dopisnika
Zagreb – Prvi službeni podaci parlamentarnih izbora u Hrvatskoj potvrđuju ono što su pokazivale ankete: Kukuriku koalicija sa SDP-om na čelu nadmoćno pobeđuje dosadašnju vladajuću HDZ, a tačniji odnos osvojenih mandata znaće se tek posle ponoći.
Prema prvih šest odsto obrađenih biračkih mesta novi saziv Hrvatskog sabora izgledaće ovako: Kukuriku koalicija, koju uz SDP čine i Hrvatska narodna stranka, Istarski demokratski sabor te stranka penzionera HSU, ima 79 zastupničkih mesta, HDZ 48 (osvojila je i sva tri mandata u dijaspori), najveće iznenađenje izbora je nova stranka Hrvatski laburisti koju predvodi Dragutin Lesar sašestmesta, isto toliko i regionalna slavonska stranka HDSSB, Hrvatska seljačka stranka dva, a toliko i novo lice na hrvatskoj političkoj sceni don Ivan Grubišić sa svojom nezavisnom listom, a po jedno mesto za sada pripada Hrvatskoj socijalno-liberalnoj stranci, HSP-u „Dr Ante Starčević“ koju predvodi Ruža Tomašić i nezavisnoj listi bivšeg SDP-ovca Ive Jurčića.
To ne znači da će tako ostati do kraja, ali iz dosadašnjih iskustava izvesno je da do kraja prebrojavanja glasova neće biti bitnijih promena, najviše do nekoliko zastupničkih mesta, što neće narušiti suštinsku sliku. A ona je da na hrvatskoj političkoj sceni dolazi do bitnog zaokreta u kojem na vlast dolaze stranke leve provenijencije čiji mandatar vlade će biti predsednik SDP-a Zoran Milanović, a HDZ odlazi u opoziciju.
Takođe karakteristika ovih izbora je uočljivo rasulo među strankama desnog usmerenja, koje su ostale rascepkane, a donedavno glavna stranka na toj poziciji HSP beleži do sada najlošije rezultate.
Koliko je građanima dozlogrdila dosadašnja vlast HDZ-a neprekidno u dva poslednja mandata pokazuje i podatak da od deset teritorijalnih izbornih jedinica stranka Jadranke Kosor dobija u samo dve – V (područje Slavonskog Broda) i IX (severna Dalmacija sa zaleđem gde je i Knin). U svih ostalih osam jedinica pobeđuje SDP.
Među gubitnicima je i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, čija nezavisna lista,prema prvim rezultatima,nije prešla izborni prag od pet odsto.
Prve reakcije pobednika izbora su naravno radosne, ali uzdržane, jer čekaju konačne rezultate, dok u štabu HDZ-a još ne priznaju poraz i nadaju se da će u daljem brojanju glasova „znatno poboljšati“ svoj rezultat. O tome govori i izjava potpredsednika HDZ-a Vladimira Šeksa, koji kaže: „HDZ je gubio na anketama, ali dobijao na izborima.“
Ovaj put, ipak, praktično je nemoguće da se desi nešto tako.
Radoje Arsenić
--------------------------------------------------------------------------
Za 12 godina od člana stranke do premijera
ZAGREB – Lider Socijaldemokratske partije (SDP) Hrvatske Zoran Milanović, koji će posle izborne pobede Kukuriku koalicije biti novi hrvatski premijer, ima iza sebe karijeru iskusnog pravnika i diplomate, a u politiku je aktivno ušao pre 12 godina, kada je pristupio SDP-u, čiji je predsednik postao 2007. godine.
Milanović je rođen 1966. godine u Zagrebu, gde je završio Pravni fakultet, na kojem je kao jedan od najboljih studenata bio oslobođen obaveze pisanja diplomskog rada.
Diplomirao je 1990. godine i dobio Rektorovu nagradu, a osam godina kasnije magistrirao je pravo Evropske unije na Flamanskom fakultetu u Briselu.
Po završetku studija zaposlio se kao pripravnik u Trgovačkom sudu u Zagrebu, a posle pripravničkog staža, 1993. pocinje da radi u Ministarstvu spoljnih poslova, u odeljenju za medunarodne pravne poslove.
Godinu dana kasnije odlazi u mirovnu misiju OEBS-a u Nagorno Karabah, a za savetnika u Hrvatskoj misiji pri EU i NATO u Briselu imenovan je 1996. godine. Tri godine kasnije, nakon povratka u Hrvatsku, postaje koordinator za NATO, a iz Ministarstva spoljnih poslova otišao je 2004. godine s mesta pomoćnika ministra za političku multilateralu.
Politički angažman Zorana Milanovića počinje 1999. godine kada je postao član SDP-a.
Pet godina kasnije daje otkaz u Ministarstvu spoljnih poslova i postaje član Izvršnog odbora SDP-a za međunarodnu saradnju i saradnju s drugim strankama, a 2006. imenovan je za koordinatora SDP-a u IV izbornoj jedinici.
Na desetoj vanrednoj konvenciji SDP-a 2007. godine izabran je između četiri kandidata za predsednika stranke, a na tu funkciju ponovo je izabran godinu dana kasnije na jedanaestoj konvenciji.
U završnici evrointegracija Hrvatske, 2007. godine izabran je za predsednika Nacionalnog odbora za praćenje pregovora sa EU.
Na parlamentarnim izborima 2007. godine izabran je za poslanika, nakon čega je obavljao i funkciju predsednika poslaničke grupe.
Kukuriku koaliciju formirao je sa Hrvatskom narodnom strankom i Istarskim demokratskim saborom, a naknadno im se pridružila i Hrvatska stranka umirovljenika.
Aktivno se služi engleskim, francuskim i ruskim, a pasivno nemačkim jezikom. Oženjen je, otac je dvojice sinova, a hobi su mu trčanje i biciklizam.
----------------------------------------------------------------
Zanimljivosti s jučerašnjih izbora u Hrvatskoj
Na izborima za Hrvatski sabor koji su održani u Hrvatskoj, mediji su izvestili i o nekoliko situacija i incidenata - „pojačanju” biračima iz Srbije, navodima HDZ-a o hakerskom napadu, spornim plakatima zbog ćiriličnih natpisa i o tome kako je nekim biračima zasmetao prekriven krst na biralištu.
Mediji su javili da je više od 20 autobusa s biračima iz Srbije koji su juče i danas stigli u Devetu izbornu jedinicu koja obuhvata Ličko-senjsku županiju, Zadarsku županiju, Šibensko-kninsku županiju i severni deo Splitsko-dalmatinske županije. Većina autobusa stigla je u Obrovac, Benkovac, Zadar, Knin i Gospić.
Ipak, i pored „pojačanja” iz Srbije, u toj izbornoj jedinici do 11 časova glasalo je tek 14,46 odsto birača, odnosno 57.795 od ukupno 426.431 birača.
O ratu najvećih stranaka svedoči i podatak da je Državna izborna komisija (DIK) naredila da se uklone plakati ispisani ćirilicom na kojima je štampan logo Saveza komunista Hrvatske - Stranka demokratskih promena, koji je bio korišćen na prvim višestranačkim izborima u Hrvatskoj 1990. godine uz natpis „Za miran i srećan život u suverenoj i demokratskoj Hrvatskoj, SKH Stranka demokratskih promena”.
Kako je saopšteno iz DIK-a, „po tvrdnjama Socijaldemokratske partije Hrvatske, navedeni plakati postavljeni su u noći između 2. i 3. decembra u većem broju gradova i opština, pa je nakon pregleda dostavljenih fotografija plakata zaključeno da plakat predstavlja nedozvoljeno korišćenje skraćenog naziva (SDP) Socijaldemokratske partije Hrvatske - SDP, koja učestvuje na današnjim izborima, čime se birači dovode u zabludu neposredno pre samog glasanja”. „Navedeno korišćenje opisanog plakata predstavlja povredu prava SDP-a u njenom predstavljanju biračima na izborima pa ih je zbog navedenog razloga potrebno ukloniti”, zaključuje DIK.
Mediji takođe javljaju da je HDZ prijavio nepoznate počinioce koji su „oborili” internet stranicu stranke. Portparol MUP-a Krunoslav Borovec potvrdio je da je policija od HDZ-a primila prijavu zbog ometanja rada njihove internet stranice i da će policija sprovesti istragu u vezi s tim.
Pre izbora je više hakerskih grupacija najavilo da će napasti njihovu, sli i stranice drugih stranaka koje tokom dana normalno rade, kao i HDZ-ovih lokalnih organizacija.
A prekriveni krst na biračkom mestu bio je uzrok incidenta na biračkom mestu u jednom društvenom domu, u opštini Kaptol u požeško-slavonskoj županiji.
Bračni par pedesetogodišnjaka vikao je na članove biračkog odbora jer im je smetalo što je krst bio prekriven. Zakonom je predviđeno da sva verska obeležja na birackim mestima budu prekrivena.
Intervenisala je policija i supružnici koji, kako je alkotest pokazao, nisu bili pod uticajem alkohola, „popili” su prekršajnu prijavu zbog narušavanja javnog reda i mira.
Na 6.572 redovnih biračkih mesta u Hrvatskoj koja su otvorena od 7 do 19 časova glasa 3.717.523 birača koji u deset izbornih jedinica proporcionalnim načinom glasanja sa stranačkih i neovisnih lista biraju po 14 kandidata, ukupno 140 poslanika.
U XII izbornoj jedinici za nacionalne manjine na prostoru cele zemlje evidentirano je 374.800 birača koji većinskim sistemom biraju osam poslanika nacionalnih manjina, od toga tri srpska. Međutim, zakonom je određeno da pripadnik nacionalnih manjina može da se izjasni da ne glasa na manjinskoj nego na opštoj stranačkoj listi.
U Srbiji do 16 časova glasalo 811 državljana Hrvatske
U Srbiji je, drugog dana glasanja na parlamentarnim izborima za državljane Hrvatske, do 16 časova glasalo 811 birača, rečeno je Tanjugu iz Državne izborne komisije.
Od ukupno 35.000 birača koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, na biračkim mestima u Beogradu je do 16 časova glasao 331 državljanin Hrvatske i 480 birača u Subotici.
Srovođenje izbora u Srbiji kao i drugim od ukupno 52 zemlje pratilo je i troje posmatrača organizacije GONG koji, kako je Tanjugu rečeno iz ove nevladine organizacije, nisu imali primedbi.
U Beogradu se glasalo na četiri biračka mesta u ambasadi, a u Subotici na dva u generalnom konzulatu Hrvatske.
Na izborima za Hrvatski sabor tokom jučerašnjeg dana na šest biračkih mesta u Srbiji, glasalo je 115 u Beogradu i 149 glasača u Subotici.
U 52 zemlje na 124 mesta tokom 3. i 4. decembra za tri poslanika dijaspore može glasati 411.000 birača, a zbog lokalnih vremena izbori su prvo počeli u Novom Zelandu gde su do sada i završeni, dok će poslednje biti zatvoreno biračko mesto u Los Anđelesu sutra u četiri ujutro.
------------------------------------------------------------------------
Tadić čestitao Milanoviću pobedu na izborima
BEOGRAD – Predsednik Srbije Boris Tadić čestitao je pobedu na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj Kukuriku koaliciji, koju predvodi lider SDP-a Zoran Milanović, i poželeo da Srbija i Hrvatska nastave da razvijaju najbolje moguće doborsusedske odnose.
„Čestitam Vam na pobedi i želim da radimo na dobrobit naša dva naroda”, navodi se u sinoćnoj čestitki predsednika Srbije.
------------------------------------------------------------------------
Mediji: Očekivani rezultati, vlada sa tri Ostojića
ZAGREB – Rezultati parlamentarnih izbora u Hrvatskoj i pobeda Kukuriku koalicije su manje-više bili očekivani, tako da su hrvatski mediji u prvim postizbornim brojevima doneli unapred pripremljenu, vrlo razrađenu postizbornu kombinatoriku.
Jedan od kurioziteta je, kako primećuju, to što će u novoj vladi, posle jučerašnjih izbora, verovatno biti tri Ostojića.
Samo nekoliko sati pošto je koalicija Socijaldemokratske partije, Hrvatske narodne stranke, Istarskog demokratskog sabora i Hrvatske stranke umirovljenika objavila pobedu, a Hrvatska demokratska zajednica odlazak u opoziciju raspodela ministarskih mesta u novoj hrvatskoj vladi je uglavnom poznata, kao i lista poslanika u Saboru.
Premijersko mesto pripašće lideru SDP Zoranu Milanoviću, a, budući da su detalje o unutarkoalicionim sporazumima pobednika mediji već elaborirali u predizbornoj kampanji, lista ministara u najvažnijim resorima uglavnom nije pod znakom pitanja.
Vlada će, kako tvrde mediji, imati najmanje 21 člana, nešto više od devetnaestočlanog kabineta odlazeće premijerke Jadranke Kosor, a novim Zakonom o vladi će povećanje broja ministara biti kompenzvano drastičnim smanjenjem broja državnih sekretara.
Predsednik vlade će, po svemu sudeći, imati četiri potpredsednika: predsednik HNS Radimir Čačić trebalo bi da bude potpredsednik vlade zadužen za ekonomske resore i ministar privrede, Neven Mimica vicepremijer za unutrašnje i spoljne poslove. Milanka Opačić biće potpredsedniva vlade zadužena za socijalnu politiku, a potpredsednik zadužen za regionalni razvoj i evropske fondove biće Branko Grgić.
Ministarstvo spoljnih poslova pripašće, saglasni su hrvatski mediji, funkcionerki HNS Vesni Pusić, koja će, međutim, kako najavljuje nedeljnik „Nacional”, biti tek četvrta u lancu odlučivanja o spoljnoj politici, budući da će iznad nje biti premijer, predsednik, ali i Neven Mimica koji će, osim sto će biti jedan od četiri vicepremijera, voditi i vladinu Kancelariju za evropske poslove.
Na čelu MUP-a će, kako najavljuju mediji, biti Ranko Ostojić, na čelu Ministarstva zdravlja njegov prezimenjak Rajko Ostojić, a resor turizma vodiće Veljko Ostojić.
Ministarstvo odbrane pripašće Mirandu Mrsiću, resor boračkih pitanja Antu Kotromanoviću, ministarstvo uprave Arsenu Bauku, a resor za malo i srednje preduzetništvo, koji će biti izdvojen iz ministarstva privrede, Gordanu Marasu.
U postizbrnoj analitici najdalje je otišao nedeljnik „Nacional” koji već piše o potencijalnim sukobima u vladinoj koaliciji.
Hrvatski mediji su, osim što su ekstenzivno preneli izjave glavnih političkih aktera u postizbornoj noći, objavili i reportaže o atmosferi u izbornim štabovima.
Zajednička je ocena da je Kukuriku koalicija, poučena iskustvom SDP-a na prošlim izborima, vesti o pobedi dočekala oprezno i bez euforije, a da je odlazeća premijerka Jadranka Kosor, kojoj su u izbornom štabu pevali „Oj Hrvatska mati nemoj tugovati”, ipak imala poluzadovoljan osmeh, budući da je izbegla najgori izborni rezultat u istoriji HDZ-a.
HDZ će, po svemu sudeći, ipak imati dva poslanička mesta više nego nakon izbora 2000. godine, a Kukuriku koalicija apsolutnu većinu u Saboru, iako ne onako ubedljivu kakvu su predviđale predizborne ankete.
Mediji pišući o snazi vladajućeg bloka u Saboru uglavnom broju poslanika te koalicije pridodaju i poslanike manjina, među kojima će biti i tri ili četiri srpska poslanika, iako formalnog dogovora te vrste još nema.
„Vjesnikovom” naslovnom stranom dominira naslov „Hrvatska izabrala promene”, „Jutarnji list” preko čitave prve strane donosi naslov „Zoran Milanović: Nudim vam bolju Hrvatsku” i fotografiju novog premijera u zagrljaju sa Vesnom Pusić, „Večernji list” o izbornoj pobedi Kukuriku koalicije piše pod naslovom „A sad mora sprečiti katastrofu”, a nedeljnik „Nacional” ispod fotomontaže na kojoj su spojene polovine lica Milanovića i Čačića daje naslov „Tajne Plana 21 - Kako će doista vladati”.