Manji namet na plate
Da li će inspektori rada od Nove godine imati manje posla, ostaje da se vidi tokom prvih meseci 2007, ali tome bi trebalo da doprinesu poreske olakšice na zarade zaposlenih koje su počele da važe od 1. januara. Time bi, kako se nadaju u inspekcijama rada, nadležnim ministarstvima i fondovima, poslodavci trebalo češće da prijavljuju zaposlene radnike i da im uplaćuju penzijsko, zdravstveno i invalidsko osiguranje, jer su nameti države sada nešto manji.
Na 100 dinara neto zarade isplaćene zaposlenom, na ime poreza i doprinosa za penziono, zdravstveno i osiguranje od nezaposlenosti, od prvog dana ove godine poslodavci će izdvajati 62,7 dinara, umesto dosadašnjih 73,1 dinar. Da li će to biti dovoljno dobra stimulacija za zapošljavanje novih radnika, otvaranje novih radnih mesta, kao i prijavljivanje onih koji rade na crno, tek treba da se vidi. Jer sivu ekonomiju i u oblasti radnog prava nije lako iskoreniti čak ni u mnogo razvijenijim zemljama od naše.
Donedavno se na bruto zarade zaposlenog porez državi plaćao po stopi od 14, doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje 11, zdravstveno 6,5, dok se osiguranje za slučaj nezaposlenosti obračunavao po stopi od 0,75 procenata.
Na bruto platu od 30.000 dinara plaćao se porez od oko 4.200 dinara i doprinosi u ukupnom iznosu od oko 5.370 dinara. Posle čega se dođe od iznosa od oko 20.340 dinara koliko je radnik nosio kući.
Budući da je poslodavac i iz svojih sredstava na ime doprinosa uplaćivao još isto toliko koliko se izdvajalo iz bruto plate radnika, ukupna suma doprinosa na bruto zaradu od 30.000 dinara iznosila je 10.740 dinara. Kada se na to doda i pomenuti porez od 4.200 dinara dođe se do sume od 14.940 dinara.
Upravo je to bio i najveći razlog zbog koga su se mnogi radnici dogovarali sa poslodavcem da im umesto prijavljivanja i legalnog rada, za manje pare, isplaćuje novac na ruke, ali u bruto iznosu.
O budućnosti, spokojnijoj, rizicima od povreda i nezaposlenosti... ko će sada još o tome. Važno je sada preživeti.
Stupanjem na snagu novog Zakona o porezu na dohodak građana, ovaj namet na plate smanjen je sa 14 na 12 odsto. Višak para u kasi poslodavac može da iskoristi za povećanje plata svojih zaposlenih, kao i za ulaganja u osnovna sredstva. Razlog zbog kojeg se država odlučila na ovaj korak je pre svega u privlačenju stranih investicija. Uostalom, u poređenju sa razvijenim zemljama, zbirna stopa dažbina kod nas je i dalje vrlo visoka, a prema preporukama Saveta Evrope morala bi biti znatno niža.
Novina u ovom zakonu je i u neoporezovanom cenzusu na mesečnu zaradu koja od nove godine iznosi 5.000 dinara. Uz dva odsto nižu stopu poreza ide izuzimanje iz osnovice 5.000 dinara. Pa ako je plata, na primer, 10.000 dinara osnovica za plaćanje poreza je samo 5.000. Ako je pak u koverti svega 5.000 dinara, a takvih plata, nažalost, ima u Srbiji, poreska osnovica je nula. Poresko opterećenje dakle ide naruku svima, mada se kombinacija sa uvođenjem neoporezivog cenzusa neće odraziti svima podjednako.
Tamo gde je plata 100.000 dinara izuzimanje sume od 5.000 dinara neće se gotovo ni osetiti na ukupni iznos. U Poreskoj upravi ističu da će nova poreska politika ići naruku i onima koji imaju najniža primanja, poput zaposlenih u nerazvijenim opštinama Srbije.
Tako su u Svrljigu, gde je, primera radi, prosečna plata do skoro bila 8.721 dinar, ukupna fiskalna opterećenja išla do 80,9 odsto. Po novom će, međutim, tvrde u Poreskoj upravi, opterećenje pasti na 53,1 odsto.
U Poreskoj upravi podsećaju da su od septembra 2006. godine promenjene poreske olakšice za poslodavce koji zapošljavaju pripravnike, invalide i nezaposlene koji nemaju više od 30 godina ili su stariji od 45, odnosno 50 godina. To je doprinelo da do kraja novembra 2006. godine 2.054 poslodavca prijavi korišćenje tih poreskih olakšica, jer su zaposlili 2.986 radnika. Od toga je 577 pripravnika, 1.673 mlađih od 30 godina, 705 radnika starijih od 45 godina i 31 invalid.
Od Nove godine menja se i cenzus za plaćanje godišnjeg poreza. Do sada je bio ravan četvorostrukoj prosečnoj zaradi u Srbiji, a od sada trostrukoj. Na prihod koji premašuje tri, ali ne i šest godišnjih plata, plaća će se porez po stopi od 10 odsto, odnosno 15 procenta ako primanja budu veća od šest prosečnih zarada.