Ukradi voz
Koliko košta narodni heroj na tržištu sekundarnih sirovina? Najviše stotinak evra, pa makar imao spomenicu i prošao svih sedam ofanziva. Nikola Tesla u starom gvožđu dostiže sličnu cenu. A koliko tek košta voz na liniji Beograd–Bar? Za sada bizarni kradljivci nisu pokazali takvu ambiciju, zaustavili su se tek na visokonaponskoj mreži za napajanje lokomotiva, ali kako su krenuli, ne bi bilo nikakvo čudo da, kao u nekom Kustinom filmu, umesto u barsku železničku stanicu, voz iz Beograda stigne na peron nekog otpada za sekundarne sirovine.
Pre nekoliko dana lopovi su bukvalno ugrozili nacionalnu saobraćajnu bezbednost, jer je venska pruga zapadnog Balkana na nekoliko časova prestala da pulsira. To je izgledalo, otprilike, ovako. Prvi sumrak pada na brze pruge Srbije. Iz šipražja izleću spoljni saradnici otpada za sekundarne sirovine u potrazi za plenom. Diverzanti se okreću levo-desno i samo njihovi koraci narušavaju tišinu. Kada se uvere da je sve čisto, kreću u akciju. Kleštima seku sajlu za zatezanje užeta kontaktne mreže i odnose dobro parče, dok ostatak, tek nešto duži od pola kilometra, pada na deonicu Stepojevac–Stolac. Tri voza na pruzi Beograd–Bar stoje i čekaju.
Vozovi se ne pomeraju, putnici su na ivici nerava. Razmišljaju da li da krenu dalje peške, a da ih vozovi pokupe usput. I kada su pod punim naponom, lokomotive se kreću tek nešto brže od zaljubljenog para u laganoj šetnji. Za to vreme, parče sajle završava na otpadu. Lopovi uzimaju svoj deo i odlaze.
Prolaze sati, lokomotive su i dalje mrtve. Kad, na drugom delu pruge, kod Zemun Polja, slična ekipa, sličan scenario, sličan epilog. Napadnut je beogradski železnički čvor. Meta su prigušnice, deo koloseka vredan na tržištu sekundarnih sirovina svega nekoliko desetina evra. Kažem „svega”, jer su te pare za nekoga pravo bogatstvo, pa je nepošteno uperiti prst u te sirotane, operativce na terenu, već je poštenije sprovesti strogu kontrolu nad tržištem sirovina i daleko moćnijim i opasnijim veletrgovcima. Urbana legenda kaže da u Srbiji postoje bosovi bakarne mafije i ostalih metala koji upravljaju crnim tržištem na veliko. Danonoćno prate kretanje cena na svetskim berzama, a potom organizuju lokalne kradljivce i šalju ih na pruge, trafo-stanice, šahtove, telefonske kablove, kazane za pečenje rakije, biste i spomenike. Nedavno je klinac upao u trafo-stanicu i počeo da seče visokonaponski kabl. Dobio je teške opekotine.
Koliko puta se događalo da čitavi gradski kvartovi ostaju bez telefonskog signala kada su presecani optički kablovi, a nestajalo je i struje kada bi nestali visokonaponski kablovi sa dalekovoda.
Kada će država da se seti da treba da reaguje? Obično kada se neki junak preproda na otpadu, pa se oglaseboračke ili nevladine organizacije, ili se javi za reč neki strani ambasador. Ili, kad jednog jutra, Kalemegdan osvane bez Pobednika.