Čekajući domaće fondove

08. 01. 2007. 15:45

Са берзе у Њујорку Фотодокументација Политике

U ovom mesecu se očekuje dolazak prvog domaćeg investicionog fonda na berzu, što će omogućiti građanima da pod najpovoljnijim uslovima ulažu svoj novac kako bi ostvarili prinos, odnosno kapitalne dobitke veće nego od bankarske kamate. Kao aktivni učesnici u prometu, investicioni fondovi će podsticajno uticati na razvoj tržišta hartija od vrednosti, ali će postati i konkurencija bankama jer omogućavaju alternativni vid štednje. Može se očekivati da i privreda prepozna svoj interes da emitujući i prodajući akcije i obveznice na tržištu kapitala, čiji kupci bi pre svega bili portfolio investitori – investicioni i privatni penzioni fondovi, prikupi sredstva za finansiranje razvoja skupog zaduživanja kod banaka.

Informisanost pre investicione odluke

Prilikom donošenja odluke o tome u koji investicioni fond uložiti svoj novac, najvažnije je dobro se informisati i proučiti ponudu, uslove i troškove ovakvog načina ulaganja u hartije od vrednosti, naglašava Olivera Bugarinović sa Beogradske berze.

Izbor će zavisiti od rizika koji je svaki pojedinac spreman da preuzme, a koji zavisi od tipa fonda, odnosno njegove buduće strategije.

Kao što je praksa u svetu, a shodno domaćim propisima, investicioni fondovi su obavezni da opsežno informišu potencijalne klijente o strategiji investiranja, kao i ostvarenim rezultatima, naglašava Bugarinović.

Investicionim fondom upravlja "Društvo za upravljanje fondovima" koje donosi investicione odluke i obavlja administrativne i marketinške poslove. Društvo može da osniva i upravlja s više investicionih fondova, pri čemu ne može sticati investicione jedinice, odnosno akcije investicionog fonda kojim upravlja, a dužno je i da angažuje najmanje po jednog portfolio menadžera za svaki investicioni fond kojim upravlja, kao i jednog ovlašćenog revizora.

U ovom trenutku je veliki problem nedostatak kadrova, odnosno portfolio menadžera i investicionih savetnika, kao i rejting organizacija koje bi se bavile rangiranjem hartija od vrednosti.

To je važno jer su fondovi, pre svega penzioni, dužni da ulažu u prvoklasne hartije od vrednosti, kako bi se obezbedilo očuvanje vrednosti uloženih sredstava i njihov rast.

Novčani deo osnovnog kapitala za osnivanje Društva iznosi minimum 200.000 evra u dinarskoj protivvrednosti i uplaćuje se na privremeni račun kod banke, a pre upisa u Registar privrednih društava, objašnjava Bugarinović.

Tokom poslovanja, novčani deo osnovnog kapitala ne sme da bude manji od 200.000 evra i može se držati i u hartijama od vrednosti sa rokom dospeća do jedne godine čiji je izdavalac Republika Srbija ili Narodna banka Srbije.

Jasna strategija

Podsećanja radi, investicioni fond je institucija za kolektivno investiranje radi ostvarenja prihoda i smanjenja rizika ulaganja.

Investitori koji ulažu u investicione fondove ostvaruju proporcionalni udeo u akcijskom kapitalu emitenta, na sličan način kao i kod direktnog učešća u kapitalu kompanija, što istovremeno podrazumeva i ostvarivanje prava koja imaju i vlasnici u preduzećima.

Akcionari imaju pravo na srazmeran deo ukupne vrednosti portfolija hartija od vrednosti koje fondovi poseduju, kao i na proporcionalni deo prihoda koji se ostvaruje na osnovu tih papira, bilo od njihove prodaje, ili od kamate i dividende.

Investicioni fondovi imaju obavezu objavljivanja prospekta koji sadrži sve informacije na osnovu kojih potencijalni ulagači mogu doneti validnu investicionu odluku.

Investicioni fondovi se najčešće opredeljuju za ulaganje u akcije, obveznice, instrumente tržišta novca, ili u razne kombinacije hartija pri stvaranju svog portfolija.

Prilikom izbora strategije ulaganja Društvo za upravljanje fonda se opredeljuje između aktivnog i pasivnog upravljanja.

Pasivno upravljanje podrazumeva repliciranje i praćenje indeksa kao pokazatelja kretanja cena hartija od vrednosti celog tržišta ili određenih tržišnih segmenata.

Znatno zahtevniji je aktivni pristup, jer menadžeri fondova, na bazi praćenja i analiza performansi svih učesnika na tržištu, nastoje da ostvare maksimalan rast prihoda.

Za akcionare je bitno da se menadžeri fondova pridržavaju zvanično objavljene strategije, naglašava Bugarinović.