Samo 21 odsto građana zna za koga će glasati

02. 01. 2012. 22:00

Pre tačno godinu dana, za naš list, direktor agencije Faktor plus Vladimir Pejić skrenuo je pažnju strankama da bi trebalo da se zabrinu zbog slabe političke opredeljenosti građana, a ove godine je zbog tog pitanja ostao „bez teksta”. Ostalo je najviše četiri meseca do izbora, a samo 21 odsto ispitanika se izjasnilo da će na njih izaći i da već zna za koga će glasati (prošle godine ih je bilo 37 odsto).

„Ovde je svaki komentar suvišan”, kaže Pejić, čija je agencija i ove godine uradila za „Politiku” istraživanje o tome kako su građani doživeli prošlu i šta očekuju od upravo započete 2012. godine. Ispitivanje je obavljeno od 19. do 27. decembra, na uzorku od 1.200 punoletnih građana.

Osnovna nit koja povezuje sve rezultate u ovoj anketi, čini se, jeste pesimizam. Sumoran pogled na 2011. i nevesela očekivanja od 2012. godine. Očigledno je i da su ispitanici svoje nezadovoljstvo projektovali na vlast i političare uopšte, odnosno izgleda da u njima vide krivce za loš život u Srbiji na početku druge decenije 21. veka.

Lideri dve najjače stranke, SNS-a i DS-a, Tomislav Nikolić i Boris Tadić imaju najviše pozitivnih ocena građana Srbije (16, odnosno 17 odsto), ali i negativnih (19, odnosno 21 odsto). Oni su i u prošlogodišnjem istraživanju vodili na obe liste, ali tada su imali više pozitivnih „poena” (Tadić 25,8, a Nikolić 20 odsto).

„To je trend koji pokazuje jedan opšti pad poverenja u političare i političke stranke. Nikolić i Vučić, na primer, imaju zajedno manje pozitivnih poena nego njihova stranka, što znači da i oni koji glasaju za SNS ne glasaju samo zbog njih kao nekada, nego glasaju protiv, recimo, DS-a”, kaže Vladimir Pejić.

Istraživanje je pokazalo da je za godinu dana gradonačelnik Beograda Dragan Đilas „skočio” sa tri na 15 odsto pozitivnih ocena, a Pejić objašnjava da je na dobar rezultat Đilasa presudno uticao glavni grad. „Kad bi imao takvu popularnost u Srbiji kao u Beogradu mislim da bi imao više pozitivnih poena nego čak i Boris Tadić”, ističe Pejić napominjući da treba imati u vidu da su se ispitanici na pitanja o pozitivnom i negativnom utisku opredeljivali samo za jednog političara.

Građani prilično loše misle o radu premijera i ministara u Vladi Srbije („oni sa srednjom ocenom 2,7 mogu da budu zadovoljni, što je poprilično poražavajuće”, kaže Pejić), ali i vlade u celini i drugih institucija i javnih službi. Najbolje ocenjeni su predsednik Srbije i policija sa srednjom ocenom 2,8, što je, opet, kako kaže Pejić „tragično”.

Još su niže ocene za nezavisna regulatorna tela, ali to je otuda što ljudi malo znaju o njima (mnogo ispitanika se nije izjasnilo o ovoj temi), mešaju njihove nadležnosti, a i ne vide efekte njihovog rada.

Kada je reč o rejtinzima stranaka, on primećuje da u odnosu na „skor” s skraja 2010. nema velikih promena, ali da ih je bilo tokom 2011. Na početku je postojala velika prednost SNS-a, koja se posle štrajka Nikolića i još nekih stvari „istopila”, pa se krajem godine opet vratila.

„Ipak, treba imati u vidu da je izuzetno malo opredeljenih, tako da su rejtinzi više indikacija nego što je realno stanje stvari”, napominje Pejić.

Ali u kampanji će zainteresovanost sigurno porasti, čak i izlaznost može biti velika, ističe on, navodeći da to samo znači da će kampanja možda sada više odlučivati nego ikad ranije. I da će među strankama doći do velike „tuče” oko neopredeljenih, tako da tu i neke nove ili manje stranke imaju šansu.

To što je najveću pažnju među događajima u 2011. dobio uspeh tenisera Novaka Đokovića treba razumeti i kao čežnju građana za lepim vestima. Nedobijanje kandidature za članstvo u EU nije nas, čini se, previše dirnulo, ali je hapšenje poslednjih haških optuženika, iako je izgledalo da je palo u zaborav, ostavilo jači (pozitivan ili negativan) utisak.   

Procena građana kako će živeti u 2012. u odnosu na prethodnu godinu je zaključak celog istraživanja.

„Samo ovo pitanje odražava raspoloženje građana prema svim ostalim pitanjima. Ne vide svetlost na kraju tunela, ni u institucijama, ni u vlasti, ni u opoziciji, ni u nekom stranom faktoru (da će nas „izvući” SAD, ili Rusija, Nemačka, EU...). To je ono što je možda i najtragičnije – što ljudi gube nadu. A to se vidi svakodnevno, ne samo u istraživanjima”, ocenjuje direktor agencije Faktor plus.