Brzom prugom od banje do suda
Novi zubi zaposlenih u „Železnicama Srbija”, koji su ovo javno preduzeće koštali 17,8 miliona dinara i rehabilitacija u banjama za 331 osobu u iznosu od četiri miliona dinara – u skladu su sa zakonom. Tako bar tvrde nadležni u ovom javnom preduzeću u odgovoru Državnoj revizorskoj instituciji. Njihova opravdanja kontrolorima državnih para nisu, međutim, bila dovoljno ubedljiva, pa su revizori zbog nenamenskih troškova za banjsko lečenje podneli i krivične prijave. Pred sudom su se našla imena i adrese onih osoba koje su odmarale u banjama, a nisu na spisku zaposlenih u ovom preduzeću.
Kada je o stomatološkim uslugama reč u „Železnicama” kažu da oni nisu plaćali privatnim zubarima, već su pare otišle Zavodu za zdravstvenu zaštitu železničara, kome su ujedno i osnivači. Međutim, revizori objašnjavaju da su ove usluge izuzete Zakonom o zdravstvenom osiguranju i da je time pričinjena šteta ovom preduzeću.
Za banjsko lečenje penzionera ili članova porodica zaposlenih u „Železnicama” takođe imaju spremno opravdanje za revizore. Praktično su pozajmili četiri miliona dinara sindikatima, jer su, kako tvrde, krajem 2010. potpisali ugovor o vraćanju zajma. Šta se tu zaista desilo utvrdiće sud. Revizori su otkrili i to da su preduzeću dostavljani vaučeri bez ikakvih podataka o korisnicima banjskog smeštaja. Tako su, oni koji su imali tu sreću da na poklon dobiju ovaj vaučer, a pri tom nisu zaposleni u „Železnicama”, odmarali u hotelu „Železničar” u Vrnjačkoj Banji. Prema navodima državnih revizora, od 888 radnika koji su bili na spisku gostiju ovog hotela, čak 331 osoba ne nalazi se na spisku zaposlenih u ovoj firmi. O trošku ovog javnog preduzeća može se letovati u Šušnju i u Sutomoru u Crnoj Gori.
Čini se ipak da su najveće nepravilnosti uočene u oblasti javnih nabavki. Ovo preduzeće ih je u najvećem broju slučajeva izbegavalo tako što je usitnjavalo nabavke za automobilske gume, klima-uređaje, tucani kamen….
Suprotno zakonu, isplaćeno je četiri milijarde dinara proizvođačima i remonterima šinskih vozila u vidu bespovratnih kredita preko Fonda za razvoj, navodi se u izveštaju.
U „Železnicama”, pak, tvrde da je naručilac bila vlada preko Fonda za razvoj, a da su oni samo bili indirektni korisnici. I ova žalba je odbačena.
Kontrolori trošenja državnih para uočili su i da ovo preduzeće ne plaća PDV, kao ni porez na dohodak građana po osnovu besplatnog prevoza koji koriste zaposleni u „Železnicama” i članovi njihovih porodica. Revizori napominju da se u ovom javnom preduzeću ne vodi evidencija o iskorišćenim besplatnim kartama i da zato nisu u mogućnosti da obračunaju iznos duga na ime ovog poreza.
Nadležni u ovoj firmi ipak tvrde da su uredno vodili evidenciju i da je obračun urađen korektno.
Na spisku zamerki nalazi se i nenamensko trošenje para za reprezentaciju. Poslovni ručkovi, smeštaj u hotelima, pokloni poslovnim partnerima za Novu godinu koštali su ovu firmu čak 100 miliona dinara. Pri tome je desetina te sume prebacila godišnji plan. Samo sindikalci u ovom preduzeću za ručkove u kafanama platili su devet miliona dinara. Problem je što se revizori iz priloženih računa nisu uverili da su ti troškovi nastali u poslovne svrhe.
U „Železnicama” i ovo negiraju i naglašavaju da su po ovom osnovu čak i uštedeli. Oni kažu da su na reprezentaciju potrošili 52.000 dinara, a da je godišnjim planom predviđeno 60.000 dinara.
U obrazloženju, zašto nisu raspisivali javne nabavke za poklone, između ostalog se navodi da su na primer reprezentativni kompleti za poslovne partnere veoma specifični. Oni obuhvataju više raznorodnih artikala, a većinu čine ručno pravljeni unikatni umetnički artikli koji se u posebnim prilikama uručuju poslovnim partnerima.
Na listi primedaba je i nepopisana imovina, kao i stanovi u vlasništvu ovog preduzeća, neusklađenost obaveza po osnovu dugoročnih kredita i potcenjene kursne razlike.
U „Železnicama” se ne slažu sa revizorima po pitanju popisa stanova. U ovom preduzeću tvrde da se stanovi popisuju svake godine i da od 702 stana kojima raspolažu u Srbiji za 128 nije bilo moguće pribaviti dokumentaciju.