Praznici napunili sigurnu kuću

09. 01. 2012. 22:00

Između vesele novogodišnje noći i najvećeg hrišćanskog praznika četiri žene i šestoro male dece primljeno je u sigurnu žensku kuću u Beogradu, koja 24 je časa dnevno otvorena za „izbeglice“ iz toplog porodičnog gnezda. Ilustrativni dokaz teze da praznicinisu prilika samo za razmenu poklona već i teških reči i pretnji ubistvom predstavljaju i najnovije „stanovnice” sigurne ženske kuće koje su u Beograd došle u prvim danima ove godine, i to iz Vršca, Valjeva i Kučeva.

Jedna od njih stigla je sa petomesečnom bebom u naručju, jer ju je suprug izbacio u ledenu januarsku noć sa pretnjom da će je ubiti ako ikada više pređe prag njegove kuće. Sa njim je u nekadašnjem porodičnom domu ostalo dvoje dece koje majka zbog straha nije uspela da povede sa sobom.  

Vesna Stanojević, koordinator Savetovališta protiv nasilja u porodici, koje već 16 godina nosi veliki deo institucionalne nebrige prema žrtvama nasilja, kaže da nakon višednevnih praznika uvek dolazi do povećanog priliva žene i dece u sigurnu žensku kuću.

– Nefunkcionalne porodice u kojima „caruje” nasilje postaju još nefunkcionalnije u prazničnim danima, jer je tada cela porodica na okupu i ukućani više vremena provode zajedno. Osim toga, ne treba zaboraviti da alkohol, kojim se u neograničenim količinama „zaliva” praznično raspoloženje, dovodi po povećanja agresivnosti. A kada ekstatično raspoloženje prođe i kada se shvati da se za prazničnu trpezu, provod i poklone potrošilo više nego što to budžet dozvoljava, bes zbog finansijskog „fijaska” prestavlja dodatni motiv da se iskali na bližnjem svom – a to su najčešće žena i deca – zaključuje Vesna Stanojević i dodaje da iskustvo govori da su, osim praznika, mart i septembar meseci kada najveći broj žena zatraži utočište u sigurnoj kući.

Psiholog Maja Petrović podseća da praznici predstavljaju lakmus-papir porodične (ne)sloge i da mogu biti i blagoslov i prokletstvo – u zavisnosti od klime koja vlada u porodici. 

„U kakvoj ćemo atmosferi provesti novogodišnje praznike u velikoj meri zavisi od (ne)sklada u kome porodica živi 365 dana u godini, jer su praznici dani u kojima smo uglavnom ’zatvoreni’ u kući i ’osuđeni’ na porodicu, odnosno upućeni jedni na druge. Praznici pojačavaju bazično raspoloženje, tamo gde tinja rovovski rat može da dođe do borbe ’prsa u prsa’, a tamo gde su odnosi funkcionalni, praznici su prilika da još više usrećimo jedni druge. U zdravim porodicama partneri se raduju praznicima jer znaju da će to biti prilika da privremeno izađu iz brzog voza života koji tutnji 365 dana u godini i provedu više kvalitetnog vremena sami ili sa mališanima. U nesrećnim porodicama sa strepnjom se iščekuju ovi dani, jer svi ukućani samo čekaju momenat kada će od najbezazlenije situacije nastati dugotrajna rasprava u kojoj će svi stradati“, kaže naša sagovornica.