Dve planine – jedno osiguranje
Милан Скок (фотодокументација Политике)
Kupujući letos 95 odsto kapitala "Kopaonik osiguranja", za oko 17 miliona evra, slovenački "Triglav" je platio i veliku ulaznicu za tržište osiguranja Srbije, koje se polako ali sasvim uverljivo podiže i približava mnogim standardima ujedinjene Evrope. Predsednik Upravnog odbora novog preduzeća "Triglav-Kopaonik osiguranje" Milan Skok tim povodom kaže da su se opredelili za kupovinu te kuće ne samo iz jednostavne činjenice što je pre raspada SFRJ bila u njihovom vlasništvu već – iz strateških poslovnih razloga. "Triglav" je razvio poslove u svim bivšim jugoslovenskim republikama, osim Makedonije, s kojom se upravo razgovara o mogućnostima saradnje, ali i u Češkoj. Tržište Slovenije je malo za "Triglav", a kada staneš u razvoju tada gubiš stečene pozicije jer konkurencija, pogotovo iz susedne Austrije i Italije, stiže u region Balkana krupnim koracima.
– Procenili smo da je bolje i isplativije doći u Srbiju 2006. nego 2007. godine, jer svako oklevanje poskupljuje ulaznicu za njeno tržište. Osiguravajuće usluge, a time i visina premija, u Srbiji danas su kao u Sloveniji početkom prošle decenije. Šta to znači? Da smo stigli na tržište kojem predstoji ubrzani razvoj. Ne samo u pogledu plasmana osiguravajućih usluga već i u svakom drugom vidu. Konačno, Srbija bi, prema sadašnjim procenama, već 2012. mogla da postane članica EU, a to je već činjenica koja se ne može prenebregnuti", kaže Skok i dodaje da mu je prvi zadatak "osvajanje" do deset procenata tržišta osiguranja u Srbiji do 2010. godine, a to nije mali cilj, jer "Kopaonik" trenutno drži svega 2,5 odsto udela.
Prema oceni našeg sagovornika, tržište svih vidova osiguranja u Srbiji je dosta usitnjeno, ali, ipak, dominiraju dve-tri kuće – "Dunav" sa oko 35, DDOR "Novi Sad" sa oko 32 i "Delta-Đenerali" sa oko deset procenata. Bez obzira na tu činjenicu, na tržište Srbije stižu i velike austrijske kuće, kao što su "Grave", "Viner štediše" i UNIKA, nudeći svaka za sebe, ali i preko banaka iz te zemlje, svoje kompletne, ali i specijalizovane osiguravajuće usluge. Već samim nabrajanjem tih firmi jasno je o kakvoj je konkurenciji reč.
S preuzimanjem "Kopaonika", "Triglav" je nasledio i njegov portfelj u kome je čak 66 odsto udeo osiguranja od auto-odgovornosti. Skok smatra da je to mnogo i da će se u narednim koracima težiti njegovom uravnoteženju – po trećina auto, imovinskog i životnog osiguranja. Taj "recept" se "Triglavu" čini optimalnim iako, prema sadašnjim računicama, "Kopaonik" s tolikim učešćem auto-osiguranja nije na gubitku. Naprotiv.
I pored svega toga, ako je takav portfelj nekakva mana, "Kopaonik" je, prema poslednjim raspoloživim podacima, 2005. godine u odnosu na 2004. udvostručio ukupan prihod postigavši oko 950 miliona dinara premije. Cilj za 2007. je mnogo ambiciozniji, jer će se više usluga ponuditi malim i srednjim preduzećima, ali i građanima.
Prvom čoveku "Triglav-Kopaonika" Milanu Skoku, u principu, ne smeta što nadzornu i kontrolnu funkciju u Srbiji ima NBS. Po onoj kineskoj poslovici "Nije važno koje je boje mačka, već da li dobro lovi miševe". On odaje priznanje centralnoj banci što je u ovo doba tranzicije zavela red na tržištu osiguranja i što sledi pozitivna iskustva Evrope u tom domenu. Ali, ako je suditi po iskustvu Slovenije i EU, već sada bi trebalo razmišljati o tome da se nadzor i kontrola rada osiguravajućih kuća prepuste specijalizovanoj agenciji.
--------------------------------------------------------------------------
Kurs ne priznaje inflaciju
Na pitanje da li mu smeta sadašnji kurs evra u odnosu na dinar, Skok kaže da njegova firma usluge uglavnom naplaćuje u domaćoj valuti i da zbog toga nema nekih većih problema, ali da kao čovek od struke i bankarskog iskustva smatra da višemesečni rast vrednosti dinara u odnosu na evro nije održiv, jer inflacija od sedam-osam procenata ipak čini svoje, a to se kursom ne priznaje.