„Trojka" pritiska Grčku
Без оптимизма за Грке: Атинска берза Фото Ројтерс
Od našeg dopisnika
Atina – Pritisak na Grčku se pojačava! U Briselu je ponovo zatraženo hitno potpisivanje sporazuma sa privatnim poveriocima o otpisu dela grčkog duga, a u Atini „trojka” međunarodnih kreditora insistira na smanjenju plata i penzija. U oba slučaja epilog je isti – bez sporazuma nema kredita i bankrot je neizbežan.
U takvim okolnostima grčko odugovlačenje i cenkanje sa privatnim poveriocima oko visine kamatne stope je, po oceni dela ovdašnje štampe, kockanje sa sudbinom nacije. Pregovori traju nekoliko nedelja i u manje ili više zategnutoj atmosferi odugovlače se bez dogovora o visini gubitaka stranih privatnih poverilaca i kamatama koje, po svemu sudeći, ne mogu biti ispod četiri odsto.
Ukoliko se dogovor ne postigne u najkraćem roku, EU će, po svemu sudeći, ispuniti pretnju i Grčka neće dobiti novi kredit ukupne vrednosti 130 milijardi evra.
Ministar finansija Evangelos Venizelos posle sastanka u Briselu sunarodnicima poručuje da će konsultacije oko otpisa duga biti nastavljene i da su ostali još neki tehnički detalji iz sfere rekonstrukcije duga koje „treba doraditi”. Venizelos smatra da je klima u Briselu bila konstruktivna i da je rešenje na vidiku.
Sve nade se polažu u premijera Lukasa Papadimosa, koji je i do sada svojim autoritetom uspevao glavne aktere u bankama i investicionim fondovima koji su u posedu grčkih državnih obveznica da privoli da se saglase na nešto niže kamate i povoljnije uslove otpisa dela duga od 100 miliona evra.
Istovremeno, „trojka” ne odustaje od zahteva za smanjenjem plata i penzija u privatnom sektoru. Na jučerašnjem sastanku sa predstavnicima Ministarstva rada u Atini, eksperti EU, MMF-a i Evropske centralne banke ponovili su da je to, uz dogovor sa privatnim kreditorima, još jedan uslov bez koga nema dobijanja drugog paketa evropske pomoći. „Trojka” insistira da se minimalac od 740 evra i penzija od 700 evra smanje za 20 odsto, što izaziva konstantan otpor sindikata i preti da dovede u pitanje nove kredite.
Tu je i zahtev da tri partije koje čine koalicionu vladu, svaka pojedinačno, potpišu garancije da će poštovati odredbe dogovora o novom paketu pomoći, preciznije, da će podržati i sporazum o uslovima otpisa dela duga. „Trojka” želi potvrdu da se neće ponoviti opstrukcija koja je pratila prvi paket pomoći od 110 milijardi evra, koji je u opštoj atmosferi demonstracija, štrajkova i mitinga, na momente, izgledao smešno i kao bačen u „bunar bez dna”.
Naknadno se ispostavlja se da neki ministri u prethodnoj vladi Jorgosa Papandreua nisu ni znali za šta su glasali kada je sa EU zaključivan takozvani memorandum o evropskoj pomoći, kada su u zamenu za kredite prihvatane drastične mere štednje i restrukturisanje privrede kako bi se Grčka spasla od bankrota.
Javnost je šokirala jučerašnja izjava ministra razvoja Mihalisa Hrisohoidisa za TV Skaj da nije ni pročitao uslove memoranduma jer nije imao vremena, jer se kao ministar za zaštitu građana bavio suzbijanjem kriminala.
Pitanje je, komentari su ovdašnjih medija, šta još sve ministri nisu znali u momentu kada su odlučivali o sudbini nacije.
Jasmina Pavlović-Stamenić