Portret bez rama: Džordž Soros
Илустрација Драган Стојановић
„Sada sam na strani anđela, i to nije laka uloga. Stvarno mislim da je važno za sve nas, za čovečanstvo, za menadžere hedž fondova i druge ljude da naša civilizacija preživi”, upozorio je prošlog petka u Davosu Džordž Soros (81), legendarni berzanski investitor, i jedan od vodećih globalnih filantropa modernog vremena.
Samo neki dan ranije, Soros je prognozirao da Evropa, zbog neizvesne dužničke krize, klizi u haos i sukobe, dok Ameriku čekaju plima uličnih sukoba, klasni rat i brutalno gušenje nemira.
„Svet ulazi u jedan od najopasnijih perioda u modernoj istoriji: razdoblje zla. Ovako tešku i ozbiljnu situaciju još nisam video u svojoj karijeri”, opisao je finansijski maher koji je 1947. godine iz rodne Mađarske prešao na Zapad, gde se izborio za status jednog od najuticajnijih berzanskih špekulanata današnjice.
Lukava igra velikih uloga (u samo jednom danu 1992. godine oborio je vrednost britanske funte za petinu, a 1997. zaljuljao je tajlandski baht) ipak nije bila prva životna vokacija Džordža Sorosa. Prebeg iz komunističkog dela Evrope, svoju životnu filozofiju utemeljio je na prestižnoj Londonskoj školi za ekonomiju (1947–1952), u kružoku ser Karla Popera, zagovornika teorije „otvorenog društva” Anrija Bergsona.
Poperova knjiga „Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji” imala je presudan uticaj na Sorosa. Ideal demokratskog otvorenog društva u kome je vlast odgovorna i tolerantna, a građani pitani saigrači u uređivanju društvenih odnosa i institucija, Soros je u jeku hladnog rata poneo u novi život preko Atlantika. „Izgubio sam se u filozofskim apstrakcijama, odlučio sam da batalim i posvetim se pravljenju para”, opisao je svoje opredeljenje Soros mnogo kasnije.
Putujući prodavac jevtinih torbi i suvenira, Soros se brzo zaposlio u banci mađarskih iseljenika Singer i Fridlender, da bi na Volstrit prešao već 1956. Svet velikog novca više nije napuštao, stekavši kasnije poverenje nekih od najuglednijih finansijera, među njima i porodice Rotšild.
Sa 12 miliona dolara kapitala investitora, Soros je 1973. osnovao hedž fond koji je u doba najliberalnijeg kapitalizma 20. veka stekao imovinu od oko 27 milijardi dolara.
„Kada sam zaradio više nego što je meni i mojoj porodici bilo neophodno, usredsredio sam se na dobrotvorni rad”, otkriva Soros u zvaničnoj biografiji. Iza neuspelog pokušaja u Južnoj Africi, Soros se zdušno okrenuo temeljnom podsticanju „otvorenog društva” u Evropi i mnogim drugim delovima sveta, usmerivši za to više od sedam milijardi dolara.
Elitni protagonista liberalnog kapitalizma danas smatra da je višedecenijsko apsolutno poverenje razvijenog sveta u razum finansijskih tržišta bilo sudbonosna greška.
„Ja sam izdajnik svoje klase. Smatram da su razlike u prihodima isuviše široke i treba ih suziti”, poručio je „investitor nad investitorima”.
Tanja Vujić