Najduža pršuta skoro tri metra
Најуређенији штанд на "Пршутијади" Фото С. Јовичић
MAČKAT – Ni toplijeg januara ni bolje posete "pršutijadi". Tako su minulog vikenda govorili u Mačkatu, gde je juče, posle trodnevnog praznovanja u mirisima i bojama dimljenog mesa, završen sedmi Sajam suvomesnatih proizvoda. Prava smotra umeća zlatiborskih domaćina, koji su i ovog puta pokazali da im ravnih nema kad spojem vekovne tradicije u izradi i savremenih ukusa treba napraviti dobru pršutu, slaninu, kobasicu, kakve svuda imaju prođu.
Takvih gurmanskih lepota bila je prepuna šatra u porti mačkatske crkve Svetog Ilije i svaki od desetak i više hiljada posetilaca "pršutijade" mogao je, sa ovala punih seckanog dimljenog mesa koji su sa svakog štanda nuđeni, da to i proba. Naravno i da kupi, jer su se drveni štandovi povijali pod teretom te rumene robe.
A prodavalo se, po susednim šatrama i na obližnjoj livadi, još koješta, kao i uvek kad se kakva opštenarodna svetkovina održava – od vunenih ručno rađenih džempera i drvenih čutura punih zlatiborske rakije sve do "renoovih" automobila, a uz mirise pečene jagnjetine i svadbarskog kupusa iz zemljanog lonca.
– Ova "pršutijada" je prevazišla naša očekivanja, kako po odličnoj poseti tako i po ostvarenoj prodaji onoga izloženih suvomesnatih proizvoda, sve upola više nego prošle godine. Mnogo je ljudi ovde došlo, ne samo iz Srbije, već i iz Slovenije i Crne Gore. I mnogi su kupovali – izneo je svoje utiske na kraju sajma Milan Lazović, predsednik organizacionog odbora ove smotre, pa dodao: – Važno je reći da se stalno napreduje, te sa budžetskog dotiranja prelazi na komercijalno organizovanje ove smotre. Sada je Opština Čajetina malo pomogla, već dogodine će sami proizvođači moći "pršutijadu" da organizuju. Nadamo se da će umesto šatre na ovom mestu tada biti hala.
Prvog dana "pršutijade", da podsetimo, stručna ocenjivačka komisija birala je najbolje među izloženim proizvodima, pa najviše velikih zlatnih i zlatnih medalja, u konkurenciji 122 proizvoda 25 izlagača, dodelila domaćinu Miliji Brkoviću iz Kačera. To je već druga godina zaredom da Milija, koji se već četiri decenije bavi ovim poslom, dobija takva priznanja na ovom sajmu. Na naše pitanje u čemu je tajna tako dobre goveđe i svinjske pršute i drugih proizvoda, on odgovara:
– Treba o svemu voditi računa. Potrebna je i dobra sirovina, i lepo soljenje, i lepo sušenje, a Bog nas je postavio u ovaj zlatiborski kraj gde je zdrava hrana i voda, gde je dobra stoka i posebna klima – objašnjava ovaj vredni Kačerac.
Poslednjeg dana sajma, kao što je već uobičajeno, birale su se, revijalno, i najduže i najveće među pršutama, slaninama, steljama. Na čelu komisije koja je o tome odlučivala bio je gost iz Norveške Anders Rorhajm, stručnjak u norveškoj klaničnoj industriji, iz područja u toj zemlji koje sarađuje sa ovdašnjom opštinom Čajetina. Najdužu goveđu pršutu imao je Zoran Šopalović iz Mačkata, dugu 2,85 metara (kaže da je prvog dana imao i dužu, od 3,4 metra, ali ju je tokom sajma prodao), a najduža je bila i kobasica koju je on proizveo, budimska od čitavih šest metara, koju je celom dužinom pružio po jednom delu konstrukcije sajamske šatre. Najduža svinjska pršuta bila je vlasništvo Milije Brkovića, od 2,2 metra, teška 22 kilograma, koja je odmah našla kupca, firmu "Paja komerc" iz Paraćina. Najteža slanina težila je devet kila i napravio ju je Dragan Andžić, a najteža ovčija stelja od 34 kilograma koja je delo Gliše Stojanovića. Priznanje za najuređeniji štand na ovoj "pršutijadi" pripalo je najpoznatijoj mačkatskoj firmi, vodećoj u ovoj branši, preduzeću "Zlatiborac" vlasnika Aleksandra Stojanovića.